Destinacija Srebrenica/Drina – ogledalo kraha etničkog koncepta države

Novo naimenovani Euro region Srebrenica/Drina obuhvata lokalne zajednice sa obadvije strane rijeke Drine koje pripadaju ili gravitiraju području Srednjeg Podrinja: Zvornik, Vlasenica, Ljubovija, Bajina Bašta, Milići, Bratunac, Srebrenica, Višegrad i Goražde. Područje je uglavnom neadekvatno saobraćajno uvezano magistralnim cestama. Nedavno je urađen Masterplan područja u kojem je moja malenkost sarađivala u dijelu popisa kulturnog i prirodnog naslijeđa destinacije.

Na žalost odmah treba konstatirati da su posljednji agresivni  rat i četvrt stoljeća lošeg upravljanja u potpunosti opustošili nekadašnji privredno i kulturno napredni region. U dvomilenijskoj historiji Srebrenice to se veoma rijetko dešavalo.

Kulturno naslijeđe

Područje antičke Argentarie i mjesto „Domavia“ puni procvat doživljava za vrijeme vladavine cara Septimija Severa (222-235.g.) kada broji oko 30.000 stanovnika, te u to vrijeme predstavlja jedno od najvećih naselja u Evropi. To je bio glavni rudarski centar za rimske provincije Dalmaciju i Panoniju. Identifikovane su poimenično grobnice sedam antičkih prokuratora (procurator mattalorum Pannoniorum et Delmatiorum).

Područje Srebrenice je glavno rudarsko središte i u srednjem vijeku. Proračuni ukazuju da je početkom XV stoljeća, samo posredstvom Dubrovčana, iz bosanskih i srpskih rudnika odlazilo u svijet godišnje oko 25 tona srebra. To je imalo vanredni značaj i za privredu Evrope toga vremena. Do kraja XV stoljeća (otkriće Amerike), godišnja evropska proizvodnja srebra iznosila je prosječno 27 tona“ – Desanka Kovačević Kojić, O rudarskoj proizvodnji u srednjem vijeku.

Turistička atrakcija Andrićgrad – u pozadini Most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu

Na području Srednjeg Podrinja su rasuti mnogobrojni stari gradovi i utvrđenja kao i jedinstvene u svijetu srednjovjekovne nekropole stećaka. Na listi Svjetske kulturne baštine – UNESCO, su upisane tri nekropole, od kojih su dvije sa srpske strane (Mramorje Perućac i Rastište u Bajinoj Bašti), a jedna sa bosanskohercegovačke strane rijeke (Kučarin u Hrančićima u Goraždu). Na listi Svjetske kulturne baštine – UNESCO, upisan je i Most Mehmed paše Sokolovića na Drini u Višegradu, posljednje djelo jednog od najvećih arhitekata svijeta, Koca Mimar Sinan Age.

Panorama Srebrenice

Po djelovanju franjevaca u Srebrenici bosanska franjevačka vikarija je dobila naziv “Bosna srebrena – lat. Bosna Argentina”. Katolička (franjevačka) institucija Bosna srebrena je najstarija institucija u Bosni i Hercegovini koja slavi preko 700 godina postojanja.

Civilizacijski uspon Srebrenice do posljednjeg rata (1992./95.) je bio fascinantan i pratio je kulturni razvoj grada. U vrijeme bivše države SFR Jugoslavije, po statističkim podacima, Srebrenica je u konkurenciji sa Mariborom u Sloveniji naizmjenice zauzimala prvo (ispred Maribora) ili ponekad drugo mjesto po privrednoj razvijenosti.

Memorijalni centar Srebrenica-Potočari

Presuđeni genocid koji je napravila Vojska i Policija Republike Srpske u Srebrenici i drugi zločini u posljednjem agresivnom ratu su duboko istraumatizirali Bošnjačko stanovništvo Podrinja. Presuđeni zločini se danas poriču, a sudske odluke se tumače kao međunarodna antisrpska zavjera.

Prirodno naslijeđe

U fantastičnom slivu rijeke Drine, pa tako i na dijelu kanjona koji pripada opštini Srebrenica, nalaze se staroendemične vrste Bosne i Hercegovine, Dinarida i Balkana, što ovom prostoru daje svjetsku globalnu vrijednost. Slični centri postoje još u refugijumima rijeke Neretve, a takvi tipovi eko sistema danas se sreću još na Pirinejskom i Apeninskom poluotoku, u Maloj Aziji i na Himalajima. U ovim refugijumima se nalaze najočuvaniji dijelovi prirode čitave Evrope,  prašumski rezervati ilirskog crnog bora, Pančićeve omorike u središnjem dijelu kanjona Drine, Žepe i Govze, zajednice crnog graba, crnog jasena, srebrene lipe, bosanskog javora, bjelograbića, oraha te brojne druge endemične zajednice u pukotinama stijena.

Mineralna voda Guber – dizajn iz 1906. godine

Srebrenica je poznato, veoma staro, banjsko lječilište. Popularnost Srebrenice po svijetu pronijela je ljekovita voda Crni Guber i Banja Guber. Crni Guber je jedinstvena voda u Evropi sa arsenom i željezom i jedina mineralna voda u bivšoj državi Jugoslaviji koja je zakonom proglašena ljekovitom i registrirana kao lijek.

Danas je privredno najrazvijenije područje u bivšoj državi postalo crna rupa Zapadnog Balkana. Grad koji je krajem XIX stoljeća, izvozio stotine hiljada boca mineralne vode Guber (kompanija Mantoni iz Beča) i koji je do posljednjeg rata bilježio preko 300.000 noćenja godišnje, je pustara. Zbog stalnih popunjenosti smještajnih kapaciteta banje Guber do posljednjeg rata, u ponudi je bilo na desetine luksuznih vila i apartmana za iznajmljivanje. Ne postoji racionalno opravdanje režima za višedecenijsko odlaganje pokretanja rada banje Guber i otvaranje novoizgrađenog hotela kategorije 4* (investitor Fabrika duhana Sarajevo), koji se prolongira godinama.

Sestre Bektić iz Srebrenice

Novouspostavljeni Nacionalni park Drina na području Srebrenice zahvata površinu od 6.315,32 hektara i predstavlja četvrto zaštićeno područje u Bosni i Hercegovini u kategoriji nacionalnog parka, nakon NP Sutjeske, Kozare i Une. Tu je i  Perućačko vještačko jezero čija dužina iznosi oko 54 km (od Višegrada do Perućca), sa najmanjom širinom od 150 metara i najvećom širinom oko 1000 metara i dubinom do 60 m. Jezero je svojevrsni vodeni put između Višegrada preko Žepe do Srebrenice i Perućca na kojem skoro da niko ne živi.

Svjetao primjer regiona u privrednom smislu je općina Goražde u kojoj su poduzetništvom pojedinaca otvorena vrata investitorima koji su zaposlili oko 3700 školovanih osoba. Istovremeno u Goraždu je nezaposlen približno jednak broj građana, uglavnom NKV i PKV stručne spreme, koji bi se efikasno mogli zaposliti u sektoru poljoprivrede.

Odmorište Stari brod na Perućačkom jezeru – moja malenkost sa admiralom Radovićem i njegovom brodicom “Sonja”

Region je poznat po proizvodnji voća, povrća, jagodičastog voća (malina), stočarstvu… ali nema prerađivačkih kapaciteta i osiguranog otkupa proizvoda. Takvom politikom je povratak izbjeglih doveden do apsurda. Naprimjer, od oko 3600 povratnika Bošnjaka u Bratunac, zaposleno je 36 osoba. Iz tih razloga je u Bratuncu pokrenuta privredna inicijativa grupe od 6 osoba (bošnjačke narodnosti), za otvaranje pogona za preradu mlijeka, voća, povrća, jagodičastog voća, izgradnje autokampa, seoskog domaćinstva sa uslugom aktivnosti na Drini i pogona za servisiranje hladnjača i drugih rashladnih uređaja. Inicijativa je podržana, ali se ne zna ko će obezbijediti sredstva za izgradnju.

Zaključci i preporuke

Stvaranje nacionalnih država na Balkanu je na najkrvaviji mogući način platilo stanovništo Bosne i Hercegovine, milenijumima stare multikulturne zajednice naroda. Čitavo XX stoljeće stanovništvo Bosne i Hercegovine je na najbrutalniji način pomjerano, raseljavano i ubijano radi velikodržavnih projekata.

Danas se političke elite susjednih država teško mire sa granicama koje je utvrdila Badinterova komisija i blokiraju ne samo normaliziranje međusobnih odnosa već i demokratizaciju sopstvenih država. Etnički ratom nametnuti koncept države Bosne i Hercegovine je pokazao da se izbori ne dobivaju na privrednim i socijalnim uspjesima režima, već na zloupotrebi multinarodnog karaktera države.

To je stvorilo ambijent za pljačku hidropotencijala bosanskohercegovačkih rijeka od strane susjednih zemalja R Srbije i R Hrvatske i neplaćanje naknada za potopljeno zemljište. Svaka nedoumica oko većih prava svojevremenih  investitora  izgradnje hidroelektrana je nepotrebna jer su centrale davno amortizirane i remontovane više puta.

Međunarodna zajednica mora definitivno i jasno da odustane od etničkog koncepta podjele i da podrži građanski koncept, civilni sektor, medije, privatne inicijative i druga tijela.

Jadan ekonomski rast i sve teža socijalna situacija u društvu bez vizije i strateškog planiranja je izvor ogromne frustracije i nezadovoljstva kojim šovinisti uspješno manipuliraju uz antievropsku politiku.

Ozbiljna ekonomska podrška svim zemljama Zapadnog Balkana, a naročito Bosni i Hercegovini je moguća samo onda kada se prekine rušilački uticaj nacionalističkih lidera i politika. U suprotnom EU administracija će biti saučesnik u visokoj korupciji koja će se u tom slučaju sigurno desiti.