Crtice za arhivu 25-o godišnjeg društvenog aktivizma

Društva prijatelja kulturnih i prirodnih vrijednosti – Wigwam

Ovaj put ćemo se osvrnuti na društveno nevladino organiziranje na zaštiti kulturnog i prirodnog naslijeđa kroz aktivnosti Društva prijatelja kulturnih i prirodnih vrijednosti – Wigwam, iz Sarajeva. Sastavni, uvodni dio ovog pregleda je kolumna „Quo vadis Bosno i Hercegovino – 25 godina nemoći i moći društvenog aktivizma“, autora Z. Bibanovića.

Historija modernog turizma u Bosni i Hercegovini i sektorsko udruživanje u oblasti posredovanja u turizmu (agencijsko poslovanje) biće posebno tematski obrađena u narednom periodu.

Osnivačku Skupštinu Društva kulturnih i prirodnih vrijednosti – Wigwam, organizirali smo u depandansu hotela Evropa 26. 4. 1999, godine, u 13,- sati. Skupštinu sam sazvao ja, kao predsjednik Inicijativnog odbora i konstatirao da sjednici od ukupnog broja članova-osnivača, prisustvuje 40 članova-osnivača. Pozdravio sam prisutne i predstavnike medija i to: TV OBN, TV FIST, Večernje novine, Radio Stari Grad, ONASA, Šemsudina Džeku, direktora Turističke zajednice Kantona Sarajevo, Terzić Emira, direktora TZ Stari Grad, Predraga Slomovića, direktora TZ Općine Centar Sarajevo, te starije kolege Nijaza Abadžića, “čovjeka iz budućnosti” i Šahina Dolovca, ugostiteljskog i estradnog djelatnika iz Travnika. Prijedlog da sjednicu Osnivačke skupštine vodi prof. dr. Refik Numić je jednoglasno prihvaćen.

Osnivači Društva prijatelja kulturnih i prirodnih vrijednosti – Wigwam,

iz Sarajeva, 26.4.1999. godine

1. Emir Terzić, direktor TZ Stari Grad;
2. Mirjana Smajić, djelatnik u agenciji;
3. Branislav Petrović, marketing menadžer;
4. Zoran Bibanović, djelatnik u turizmu;
5. Maja Derner – Bibanović, dipl. Ing. arh;
6. Šefkija Čović, prof. emeritus;
7. Nihada Čović, službenik;
8. Dubravko Bibanović, pozorišni reditelj;
9. Ismet Bibanović, trgovac drvetom;
10. Edmir Bibanović, trgovac drvetom;
11. Šahin Dolovac, turistički i estradni djelatnik iz Travnika;
12. Adnan Osmanagić, publicista;
13. Paša Grbo, montanjista i turistički djelatnik;
14. Savud Trnka, djelatnik u turističkom posredovanju;
15. Jasmin Duraković, producent kreativne industrije;
16. Nijaz Abadžić, novinar i ekolog;
17. Avdulah Softić, ekonomista;
18. Samer Rešidat, turistički djelatnik;
19. Edhem Fejzić, planinštak sa Bjelašnice;
20. Refik Numić, prof. emeritus;
21. Hiba Numić, turistički djelatnik;
22. Selma Muhidinović, estradni umjetnik;
23. Nazif Pašić, ugostitelj;
24. Nina Pašić, službenik;
25. Gordana Kordić, službenik;
26. Nisvet Džanko, novinar;
27. Narcisa Ovčina, pravnik;
28. Senad Bilić, advokat;
29. Đuro Fukarek, ing. šumarstva;
30. Nebojša Kovač, menadžer u kulturi;
31. Velid Hodžić, ugostitelj i menadžer u kulturi;
32. Rizah Malagić, sudski izvršilac;
33. Esma Malagić, pravnik;
34. Vedad Tuzović, menadžer;
35. Musaid Špiritović, djelatnik u turizmu i sportu;
36. Dario Džamonja, književnik;
37. Fejlem Kamarić, ugostitelj;
38. Muhamed Avdić, turistički djelatnik iz Tuzle;
39. Nikodije Stojanović, šahist;
40. Dragan Mićunović, advokat;
41. Emir Cocalić, radio voditelj;
42. Davor Pušić, tv i filmski producent;
43. Enver Dizdar, novinar i putopisac;
44. Slobodan Nikolić, pravnik;
45. Nusret Čaušević, menadžer u turizmu i bankarstvu;
46. Dario Džamonja, književnik;
47. Ahmed Mulaibrahimović, turistički djelatnik;
48. Maja Čosović, djelatnik u računovodstvu;
49. Jasenka Cico, dipl. Ing. arh;
50. Safet Jakupović, menadžer;
51. Lejla Pačo, dipl. ecc;
52. Emir Ajanović, ekonomist;
53. Nebojša Eškerica, menadžer u kulturi;
54. Nusret Smajlović, diplomata;
55. Bruno Haberl, prof. geografije;
56. Nedim Berbić, djelatnik u turizmu.

Prof. Numić je prije prijedloga dnevnog reda pročitao animatorsko pismo Radija Stari Grad, a zatim je vodio Osnivačku skupštinu i izbor organa Društva. Na kraju su članovi-osnivači dobili informaciju da će do naredne sjednice izabranih organa biti pripremljeni prijedlozi Poslovnika o radu Skupštine i UO. Osnivačka Skupština je završena u 15,- sati.

Prvi članovi organa Društva

Prvi članovi organa upravljanja su izabrani na Osnivačkoj skupštini održanoj 26. 4. 1999. godine, u depandansu hotela Evropa, u Sarajevu.

Članovi prve Skupštine Društva:

1. Prof. dr. Refik Numić, predsjednik Skupštine;
2. Prof. dr. Šefkija Čović, zamjenik predsjednika Društva;
3. Samer Rešidat, član;
4. Savud Trnka, član;
5. Dubravko Bibanović, član;
6. Nusret Čaušević, član;
7. Zoran Bibanović, član;
8. Adnan Osmanagić, član;
9. Senad Bilić, član;
10. Enver Dizdar, član;
11. Nebojša Kovač, član;
12. Velid Hodžić, član;
13. Avdulah Softič, član;
14. Rizah Malagić, član;
15. Muhamed Bajramovič, član.

Upravni odbor Društva:

1. Zoran Bibanović, predsjednik UO i predsjednik Društva;
2. Adnan Osmanagić, zamjenik predsjednika UO;
3. Samer Rešidat, sekretar UO;
4. Dubravko Bibanović, član;
5. Davor Pušić, član;
6. Velid Hodžić, član;
7. Nusret Čaušević (Dragan Mićunović), član.

Nadzorni odbor Društva:

1. Savud Trnka, predsjednik NO;
2. Nebojša Kovač, član;
3. RIzah Malagić, član.

Po članu 17. Statuta Društva, predsjednik Upravnog odbora Društva je i predsjednik Društva, sa svim ovlaštenjima za zastupanje Društva u pravnom prometu sa trećim licima, bez ograničenja.

Predsjedavajući osnivačke Skupštine, prof. dr. Refik Numić

Iste godine Društvo prihvata srodnu programsku aktivnost OCD iz Italije – Associazione Italiana dei Clubs Wigwam, odnosno World Wigwam Organization sa sjedištem u Padovi. Delegacija Društva u sastavu prof. dr. Refik Numić, predsjednik Skupštine, Muhamed Avdić iz Tuzle, član, Samer Rešidat, sekretar UO i Zoran Bibanović, predsjednik Društva, odlazi u Italiju (Piove di Sacco, Padova) na bazni kurs Wigwam Club Italia. Predstavnici Društva iz Sarajeva su primljeni na najvišem nivou u općini Piove di Sacco (Padova).

U novembru/studenom iste 1999. godine, delegacija Clubs Wigwam Italia dolazi u Sarajevo u sastavu: Efrem Tassinato, predsjednik; Giulio Saccani, predsjednik Business Cluba; Walter Švara iz Trsta, koordinator za zemlje ex. Jugoslavije; Claudia Ullmann iz Njemačke, vođa projekata iz kulture; Angelo Soravia, predsjednik izdavačke kuće “Tamari Montagna Editore” i administrator telematske mreže “Telerete”; Marco Ragni, komercijalista; Lorenzo Aitiani, vlasnik firme “Ediltekno”, projektiranje, direkcija radova i izgradnja objekata za sport i civilne potrebe; Sergio Vidale, predsjednik Wigwam Cluba “Drveće za disanje” i zadruga “Agrigest” (šumarstvo I parkovi u gradovima). Predstavnici Clubs Wigwam iz Italije su srdačno primljeni od strane privrednika i privrednih komora i ostvarili su značajne kontakte.

Istovremeno  gostima iz Italije nisam mogao obezbijediti susret, što se kaže ni sa predsjednikom neke od mjesnih zajednica, a kamo li susret sa tadašnjim načelnikom Općine Centar Sarajevo ili ličnostima na višim nivoima vlasti. Slične situacije su se dečavale i kasnije (bagatelisanje aktivnosti NVO-a od strane vlasti), a ilustrativna je molba od strane jedne Organizacije civilnog društva – OCD, iz Minhena (München, Bavarska) koju je vodio Otto von Habzburg, koji je u tom trenutku bio poslanik Njemačke u EU parlamentu. Prijedlog je bio da posredujemo u Sarajevu u organiziranju investicione konferencije privrednika iz Bavarske (najveći investitori iz SR Njemačke) i pobratimstva između UNSA i jednog univerziteta iz Njemačke. Vlada KS i tadašnji rektor UNSA su odbili naše posredništvo i tražili direktan kontakt sa predstavnicima iz Minhena. Bavarci su taj prijedlog našeg zaobilaženja odbili sa napomenom da je takav stav vlasti i akademske zajednice bio i očekivan. Na kraju smo susret privrednika i investitora iz Bavarske bez problema organizirali u Vanjskotrgovinskoj komori – VTK Bosne i Hercegovine.

U rano proljeće (1999.) snimamo 4 tv epizode serije Turistički putopis u sablasno pustom Dubrovniku, pred NATO bombardovanje ex. Jugoslavije. Urednik i voditelj je bio pozorišni reditelj Dubravko Bibanović (https://www.youtube.com/watch?v=ieoUgRPsC7E).

Slijedećih godina provođene su razne pionirske aktivnosti kao što su Festivali sela, izrade Turističkih akcionih planova – TAP, Nevesinja, Trebinja i Livna, uspostavljanje upravljača unutar međugraničnog projekta Via Dinarica: Ljubinje, Trebinje, Neum, Ravno i Dubrovnik… OCD Društvo prijatelja kulturnih i prirodnih vrijednosti – Wigwam, je bila jedina NVO iz Bosne i Hercegovine koja je aktivno učestvovala u izradi Nacionalnog plana za okoliš – NEAP, 2003. godine, za šta je dobilo i Priznanje REC-a BiH, a dvadeset godina kasnije predstavnici Društva učestvuju u izradi Akcionog plana za okoliš Bosne i Hercegovine – ESAPBIH2030, usvojenog 2023. godine.

Inicirano je uspostavljanje Vinske ceste u Hercegovini, niza poljoprivrednih sajmova od kojih Poljoprivredni sajam u Buturovića Polju ove godine obilježava dvadesetogodišnjicu. Uspostavljene su općinske/opštinske kuće u Konjicu, Trebinju, Foči, Ustikolini, Goraždu, Bratuncu…, rađeni su i masterplanovi u Sanskom Mostu, Trnovu, Srebrenici, Bihaću, Sarajevu… često u saradnji sa internacionalnim partnerima i Privrednom komorom Kantona Sarajevo. Rađeni su i međugranični projekti sa Srbijom, Hrvatskom i Crnom Gorom… Osobno sam aktivno učestvovao u radu kao član UO Atletskog kluba Sarajevo, NO JKP ZOI `84., UO Zemaljskog muzeja BiH, UO PK KS… Da li je vrijedilo uložiti bezbrojne sate društvenog aktivizma i svijetu pokazivati stvaralačko, nasmješeno lice kulture u novostvorenom društvu sprege politike, biznisa, organiziranog kriminala i medija (atribucija Kurta Bassuenera) koje je pokazivalo smrknuto, rušilačko lice kulture? Odgovor je – jeste. Često su i naizgled mali pritisci javnosti mijenjali stvari nabolje.

Crtice iz 25-o godišnjih aktivnosti rada Društva

Društvo je 1. juna 2000. godine, otvorilo svoje prostorije pod nazivom: Klub – Wigwam Point, u ulici Kemalbegovoj 15. koji je u kratkom vremenu postao popularno mjesto susreta raznih profesija. Član kluba je dobijao:

• Pravo boravka i pravo sudjelovanja u programskim aktivnostima Kluba;
• Ključeve Kluba;
• Člansku kartu Kluba.

Društvo je u prostorijama Kluba i prostorijama Fakulteta za sport i tjelesni odgoj – FASTO, u partnerstvu sa Turističkom zajednicom općine Centar Sarajevo i uz finansijsku podršku EC Obnova – Vocational training programme, projekat broj 127. (EUnet), organiziralo prvu jednomjesečnu stručnu obuku Pratilaca turističkih putovanja, Planinarskih vodiča i nadzornika parkova prirode za oko 120 polaznika. Vođa projekta broj 127. je bio prof. Miroslav Slokar, a glavni instruktori su bili Drago Bozja i Zoran Bibanović.

Zajednički vršimo pritisak na Vladu Kantona Sarajevo da dijelove prirode (Skakavac, Bijambare, Vrelo Bosne, kanjon Miljacke, Trebević, opservatorija na Bjelašnici…) stavi pod zaštitu, za šta nam je trebalo 6 godina. Trebalo nam je još šest godina lobiranja da se uspostavi upravljač u obliku Javne ustanove za zaštićena područja KS, što se odmah pokazalo kao veoma korisno i rentabilno.

Voditelji i stručni tim predavača

• Adnan Biser, pomoćnik Ministra za privredu KS, pozdravna riječ i upoznavanje sa ciljevima edukacije.
• Mirza Šoše, konsultant projekta broj 127, EC Obnova – Vocational training programme.
• Mirko Slokar, rukovodilac edukacije, Projekt broj 127.
• Drago Bozja, pomoćnik rukovodioca Projekta za edukaciju vodiča i nadzornika parkova prirode, instruktor GSS, instruktor na terenu, rukovodilac planinskih tura. Predavač tema o planinarstvu i Gorskoj službi spasavanja.
• Zoran Bibanović, pomoćnik rukovodioca projekta za edukaciju pratilaca turističkih putovanja. Dugogodišnji djelatnik u turizmu, specijaliziran za strateški razvoj. Predavač tema o historiji putovanja i općih poslova i zadataka pratilaca turističkih putovanja.
• Almas Peljto, pomoćnik glavnih instruktora, predsjednik PD Bukovik.
• Rešid Mulahusić, inžinjer, dopredsjednik Planinarskog saveza BiH, instruktor GSS, odgovoran za školovani kadar iz oblasti planinarstva i GSS.
• Muhamed Šišić, pomoćnik instruktora na terenu.
• Fehmija Jusović, pomoćnik instruktora na terenu, instruktor iz oblasti turističkog vođenja grupa.
• Petar Huilčišin, instruktor GSS.
• Redžep Grabus, Braco Babić, Adis Arapović, pomoćnici za vođenje podgrupa u organizaciji izleta i tura.
• Dr. Jasminka Kovačević, rukovoditelj Edukativnog centra za hitnu medicinsku pomoć, predavač tema o primjeni osnovnih mjera reanimacije (BLS i CPR).
• Midhad Botulja, OZ Sarajevo, predavač teme o međunarodnom zdravstvenom osiguranju putnika-turista.
• Đulbo Sučeska, Uprava Carina, predavač teme o carinskim propisima.
• Prof. dr. Refik Numić, Univerzitet Sarajevo, predavač teme o potencijalnim zdravstvenim opasnostima na putovanjima zbog promjene mjesta boravka i ishrane.
• Dubravko Bibanović, pozorišni reditelj, predavač teme o uticaju industrije kulture na turizam.
• Prof dr. Sulejman Bosto, Univerzitet Sarajevo, predavač teme o psihološkim aspektima komuniciranja na putovanjima.
• Samer Rešidat, turistički djelatnik, predavač teme o upotrebi interneta u turizmu.
• Prof. dr. Ibrahim Bušatlija, Univerzitet Sarajevo, predavač teme o geografskim i geomorfološkim karakteristikama BiH.
• Prof. dr. Dubravka Šoljan, Univerzitet Sarajevo, predavač teme o prirodnikm karakteristikama flore planina BiH.
• Musaib Muhidinović, profesor geografije, predavač teme o topografiji planinskog područja i orijentaciji na terenu.
• Ing. Đuro Fukarek, Zavod za zaštitu kulturnih i prirodnih spomenika, predavač tema o prirodnom i kulturnom naslijeđu, općoj zaštiti prirode, rendžerskoj službi – iskustva iz inozemstva.
• Ing. Sead Hadžiabdić, savjetnik u JP Bosanskohercegovačke šume, predavač teme o šumskoj fauni, o ekološkom  nadzoru nad gazdovanjem šumama i o šumskim požarima.
• Željko Majstorović, klimatolog u Hidrometeorološkom zavodu BiH, predavač teme o osnovima meteorologije.
• Prof. dr. Đorđe Najšteter, Univerzitet Sarajevo, predavač tema o tjelesnoj pripremi planinarskog turističkog vodiča kao faktoru uspjeha u obavljanju zanimanja.
• Naim Hulić, pukovnik, MAK Sarajevo, predavač teme o eksplozivnim sredstvima i deminiranju.

Obuku je uspiješno završilo oko 120 polaznika i to je bilo prvo poslijeratno neformalno školovano stručno osoblje u agencijama Kantona Sarajevo, a vjerovatno i u čitavoj Bosni i Hercegovini.

PROGRAM I PREDAVAČI JEDNOMJESEČNE OBUKE ZA PRATIOCE TURISTIČKOG PUTOVANJA

• Zoran Bibanović, direktor agencije OTAS, Historija putovanja, turistička tržišta i budućnost turizma;
• Adnan Osmanagić, direktor Radio Stari Grad, Uloga medija u turističkoj propagandi;
• Šulbo Sučeska, šef Carinarnice u Sarajevu; Carinski propisi;
• Zavod za hitnu medicijsku pomoć, Kurs hitne pomoći;
• prof. dr. Refik Numić, Potencijalne zdravstvene opasnosti u turizmu;
• Dubravko Bibanović, reditelj SARTR-a, Utjecaj industrije kulture na industriju turizma;
• prof. dr. Sulejman Bosto, Prihosocijalni aspekti komunikacije na turističkom putovanju;
• Samer Rešidat, agencija OTAS, Upotreba interneta u turizmu;
• Musaib Muhidinović, prof. geografije, Orijentacija u prostoru pomoću GPS-a i karte;
• Midhat Botulja, rukovodilac Sarajevo-osiguranja, Međunarodno zdravstveno osiguranje putnika;
• Zoran Bibanović, Opći poslovi i radni zadaci pratioca turističkog putovanja

Popis učesnika stručne obuke za pratioca turističkog putovanja 2000. g. kojima su uručeni certifikati u Budimpešti

Irena Bibanović, Igor Bajec, Lidumil Jaganjac, Tamara Marković, Sanela Topalović, Ljiljana Matić – Vojičić, Edina Hodžbo, Aiša Čaušević, Davorka Kordić, Feđa Šlaković, Neven Jakupović, Tarik Šalaka, Dženana Guta, Zlatomir Aleksić, Rašid Brčić, Nebojša Kovač i Marina Gedan.

UDRUŽENJE MAĐARSKO-BOSANSKOHERCEGOVAČKOG

PRIJATELJSTVA

U Budimpešti je u ponedjeljak, 21. maja 2001. godine, osnovano Udruženje mađarsko-bosanskohercegovačkog prijateljastva, prvo ovakvog oblika. Inicijatori i osnivači ovog Udruženja je bila grupa entuzijasta naših građana koji žive i rade u Mađarskoj, njihovi prijatelji, mađarski državljani kao i Društvo prijatelja kulturnih i prirodnih vrijednosti – Wigwam iz Sarajeva. Svojim potpisom na osnivačkom dokumentu trideset entuzijasta je ozvaničilo svoja dugogodišnja nastojanja na planu promoviranja tradicionalnih vrijednosti  Bosne i Hercegovine i Mađarske.

Kao osnivači iz Bosne i Hercegovine osnivačkoj Skupštini su prisustvovali: Zoran Bibanović, direktor turističke agencije OTAS iz Sarajeva, predsjednik UTA BiH i predsjednik Društva Wigwam, Adnan Osmanagić, direktor Radio Stari Grad iz Sarajeva i potpredsjednik Društva Wigwam, Mufid Kosović, šef tonske tehnike na RTV BiH, Velid Hodžić, direktor Marketinško informativnog biroa – MIB iz Sarajeva i Davor Pušić, direktor preduzeća za film i propagandu F.I.S.T. iz Sarajeva. Osnivačkoj skupštini je prisustvovala i njena ekselencija, Amira Kapetanović, ambasador Bosne i Hercegovine u Mađarskoj.

Osnivačkoj skupštini su takođe prisustvovali i predstavnici MVP R Mađarske, predstavnik Ureda gradonačelnika grada Budimpešte, predstavnik Mađarske fondacije za kulturu, predstavnici medijskih kuća kao i predstavnici naučnih institucija R Mađarske.

Načelnik općine Stari Grad iz Sarajeva, gospodin Fehim Škaljić koji je zbog ranije preuzetih obaveza bio spriječen da prisustvuje osnivačkoj Skupštini je u ime Općine poslao pismo podrške ističući svoju spremnost za angažovanje u daljem radu Udruženja. Udruženje je takođe dobilo pismo podrške i od CEBIH- VTK BiH-a čiji je direktor Ibrahim Ibrahimkadić takođe izrazio spremnost da se angažuje u radu Udruženja.

Zvanični jezici Udruženja su bosanski i mađarski.

Sjedište Udruženja je u Budimpešti: Hotel „Star“, 1078, Istvan u 14.

Programska djelatnost Udruženja je da u okviru svojih skromnih mogućnosti radi na promociji kulturnih i prirodnih vrijednosti Mađarske i Bosne i Hercegovine kao i da  potakne međusobno bolje poznavanje u trenucima političke i ekonomske nestabilnosti u Bosni i Hercegovini, ogromnom debalansu u privrednoj i turističkoj razmjeni između dvije zemlje, a sve  u trenucima uvođenja viza za građane Bosne i Hercegovine.

Na osnivačkoj Skupštini izabrano je i prvo Predsjedništvo Udruženja i to:

• Sabina Mujezinović, sa stalnim boravkom u Budimpešti, predsjednik  Udruženja, direktor Verde 94 iz Budimpešte;
• Dr. Laslo Jožef, dopredsjednik, direktor kompanije “Medija” iz Budimpešte;
• Zoran Bibanović, direktor T.A. OTAS iz Sarajeva;
• Laslo Kardoš, marketin menađžer hotela “Star” iz Budimpešte;
• Jasminka Trbojević – Bubalo sa stalnim boravkom u Mađarskoj, sekretar   Udruženja.

Ostali osnivači su građani Mađarske i Bosne i Hercegovine koji su izrazili želju da pomognu u radu Udruženja.

Poseban interes za promociju potencijala u turizmu pokazala je Općina Trnovo i njen načelnik Dervo Aljović koji su uz naše Društvo u Budimpešti organizirali izložbu etno-socijalnih resursa Trnova kao što su narodne igre i pjesme, običaji, nošnje, rukotvorine, kulinarske vještine, mentalitet, gostoljubivost…

Osnivanju Udruženja je prethodila značajna medijska kampanja u Mađarskoj u toku koje je snimljena  polusatna reportaža o Bosni i Hercegovini iz aspekta Mađarskih TV novinara  u i  emitirana u dva navrata na Duna TV čiji su sponzori bili agencija VERDE 94 iz Budimpešte i agencija OTAS iz Sarajeva. Sa zapaženim novinarskim reportažama iz Bosne i Hercegovine učestvovali su NIPSZABADSAG (Nepsobodšag)  sa dnevnim tiražom od milion primjeraka i MAI NAP sa tiražom od devesto hiljada primjeraka. Istovremeno agencija Verde 94 iz Budimpešte i agencija OTAS iz Sarajeva uspjeli su da sa svojim programom turističke posjete BiH nazvanog “Starim putevima Austro-Ugarske monarhije” uđu u brošuru za 2001 godinu agencije Chalenge iz Budimpešte i time podstaknu interesovanje i drugih agencija iz Srednje Evrope za taj program. 

Našom polusatnom TV reportažom pod nazivom „Baš me briga što Mađarska nema more“ smo imali namjeru da  podsjetimo gledaoce  da svega stotinjak kilometara od granice Bosne i Hercegovine je susjed Mađarska  sa  kojom hiljade godina dijelimo manje više zajedničku historiju (vidi: https://www.youtube.com/watch?v=EcxWvCm_GQk).

Već u  oktobru/listopadu organiziramo Prvi festival sela po selima općine Trnovo, pod pokroviteljstvom g. Mustefe Pamuka, predsjednika Kantona Sarajevo. U sklopu Festivala sela u saradnji sa producentskom kućom F.I.S.T. snimamo i prvu tv epizodu buduće tv serije Pozitivna geografija (https://www.youtube.com/watch?v=-f7ECEcW3Ug) pod nazivom – Bjelašnica.

Interesantno je pomenuti kako je nastala prva epizoda tv serije Pozitivna geografija. U Klubu wigwam u Kemalbegovoj ulici u Sarajevu, sjedili smo Dubravko Bibanović, pozorišni reditelj, Enver Dizdar, novinar, Jasmin Duraković, tada direktor FTV i Davor Pušić, direktor producentske kuće F.I.S.T. iz Sarajeva i ja. Predložili smo da se za snimanje prve epizode iskoristi naša prva ekoturistička manifestacija Festival sela kao sinopsis. Biban je predložio sinopsis jedne popularne engleske tv serije, a Enver je predložio da Nisvet u prvoj epizodi po Bjelašničkim selima traži nakurnjak, pletene zimske gaće, koje su po tradiciji djevojke plele momcima, a žene muževima. Enverov prijedlog je odmah prihvaćen, a da je prva tv epizoda „Bjelašnica“ doživjela uspjeh potvrđuje i BBC World Service koji je epizodu odmah preveo na engleski i proglasio je jednom od najuspješnijih tv epizoda na tzv. zapadnom Balkanu.    

Pokrećemo rad našeg Wigwam sela na Visočici i podržavamo PD Treskavicu u izgradnji planinarskog doma „Vrela“ na lokaciji nekadašnje osnovne škole u selu Sinanovići na Visočici.

Prvi Festival sela „Putevima planinskih proizvođača“ 2001. godine; Drugi Festival sela 2002. godine, „Putem putopisca Evlije Čelebije“ organiziramo zajedno sa općinama Trnovo i Konjic; Treći (2003.) Putevima sira i vina (Travnik, Kupres, Livno, Ljubuški, Međugorje, Mostar); Četvrti (2004.) „U pohod proizvođačima kvalitetne hrane proizvedene na tradicionalan način“, koji je pokrenuo Poljoprivredni sajam u Buturovića Polju; Peti Festival sela (2005.) je bio promocija planinskih i submediteranskih pejzaža, odnosno Prvi internacionalni biciklistički rally „Mountain Bike – Wigwam Trophy“, itinererom; Igman – Bjelašnica – Visočica – Boračko jezero – kanjon Neretve. U sklopu tog 5-og Festivala sela, Prvi internacionalni mountain bike se sutradan završio raftingom na Neretvi. Učestvovalo je oko 25 biciklista iz Slovenije, Austrije, Francuske, Švicarske, Hrvatske, Mađarske, Italije i Bosne i Hercegovine. Suorganizatori su bili agencija OTAS, Klub spasavalaca 2000, Šumberger d.o.o. iz Slovenije, a pokrovitelji Općina Trnovo i TZ KS. Vidi folder u PDF formatu. Učesnici Prvog rallya su se zbog jednodnevnog biciklističkog spusta na destinaciji zadržali 6 dana (svjetski prosjek zadržavanja ekoturista na destinaciji). Prvi dan učesnici rallya su obišli borilišta XIV ZOI 84. Drugi dan su napravili planinski biciklistički spust do Boračkog jezera. Treći dan učestvovali su u raftingu na Neretvi. Četvrti dan su napravili turistički obilazak Sarajeva, a peti dan su imali slobodno za kupovine i slobodno razgledanje grada. Šesti dan učesnici rallya su napustili Sarajevo.

Šesti Festival sela 2006., je održan pod nazivom „Hercegovina, 2006.“; Sedmi pod nazivom „Wigwam Trophy 2007.“, itinererom Sarajevo – Blidinje – Prenj – Nevesinje – NP Sutjeska – Trnovo – Sarajevo…

U sklopu Prvog festivala sela (2001.) Društvo je pokrenulo rad Wigwam sela na Visočici, na granici Kantona Sarajevo i Hercegovačko-neretvanskog kantona.  Od Wigwam sela su kretali sjajni izleti pješke, biciklom i džipom u kanjon rijeke Ljute i dalje za Kalinovik i Bjelimiće, rijeke Rakitnice (gornji tok od kanjona prema istoku), izlet na Zelenu glavu, vrhove Vito i Džamija na planini Visočici, izlet u sela Luke i Odžaci na Bjelimićima i dalje za Glavatičevo i Boračko jezero, vrh Prut odakle se pruža sjajan pogled na nepristupačni kanjon Rakitnice, vrh Bjelašnice i sela južne Bjelašnice (Ozimine, Bobovica, Šabići, Lukavac, Kramari, Brda, Milišići, Umoljani, Lukomir, Čuhovići, Blaca…).

Onaj ko se odlučio da posjeti južnu Bjelašnicu doživio je dramatičan klimatski obrt, ali i divnu i neponovljivu ljepotu. U planinskim selima Bosne i Hercegovine, u kamenim kućama pokrivenim trešnjevim drvetom, visoko u planinama, vrijeme je stalo. Da su tu ljudi živjeli stoljećima dokaz su, jedinstveni u svijetu, srednjevjekovni nadgrobni spomenici – stećci.

Vidjećete: fascinantne pejzaže Dugog polja na južnoj Bjelašnici; zaštićeni pejzaž sela Lukomir; pogled na kanjon rijeke Rakitnice, posljednje zone divljine u Evropi; nekropole stećaka… Sa najvećeg vrha Džamija na Visočici za vedrog vremena je moguć pogled na sve vrhove bosanskohercegovačkih planina visokih preko 2.000 m/nv. Vidjećete meandre Studenog potoka, napravićete lagani uspon kroz fascinantnu dolinu Jelenaču i Mandino vrelo na vrh Crveni kuk (1733 m/nv.)…

Između izbora 2002. i 2004. gofine, Pokrenut je projekat (2003.) Festivala sela – Putevima sira i vina. U sklopu Festivala pokrenut je 2003. godine, i Sajam sira na Vlašiću za koji smo imali ambiciju pretvaranja u svjetski sajam. Na žalost Sajam se pretvorio u sajam svega i svačega i nakon par godina se ugasio.

Ured u BiH REC BiH organizirao je 2004. godine, u saradnji sa Društvom posjetu italijanskoj agenciji za okoliš APAT, čije je sjedište u Rimu. Agilni direktor REC-a BiH, dr. Nešad Šeremet je okupio reprezentativni bh eko-tim u kojoj su bili Ramiz Mehmedagić i Mensur Šehagić, prvi ljudi entitetskih ministarstava nadležnih za očuvanje okoliša i njihovi najbliži asistenti prof. dr. Borislav Jakšić, Mehmed Cero, Petar Janković, Mladen Rudež, Anđa Hadžibajrić, Fatima Hadžibegić, Radojka Popović, Meliha Mujezinović-Katana, Radmila Kostić, Miroslav Vujatović, Zoran Kiza te Ibro Čengić, šef Odjela za ekologiju pri državnom Ministarstvu za spoljnu trgovinu i ekonomske odnose, dr. Jadranko Prlić, predsjednik Mješovite komisije za okoliš i održivi razvoj BiH i Zoran Bibanović, vlasnik turističke agencije OTAS i predsjednik Društva prijatelja kulturnih i prirodnih vrijednosti – Wigwam, promotora razvoja kulture življenja i kvalitete života u Bosni i Hercegovini. Delegaciju je u Rimu pozdravio i g. Lukša Šoljan, ambasador BiH u R Italiji.

Delegacija je posjetila vrhunske laboratorije u Castel Romanu, a prisustvovala je Međunacionalnoj konferenciji u Rimu o održivom razvoju, koju je organizirao UN, i na kojoj su se čula izlaganja više od 200 eksperata iz raznih oblasti očuvanja životne sredine.

Regionalni centar za okoliš – REC BiH je Društvu i Zoranu Bibanoviću odao Priznanje, kao jedinoj OCD koja je uzela učešća u izradi NEAP BIH

Na molbu Emira Bubala, načelnika Konjica da napravimo Festival sela od Repovaca preko sela Neretvice, predložili so pokretanje Poljoprivrednog sajma u Buturovića Polju. To je u prvi mah naišlo na skepsu odgovornih ali smo ih brzo razuvjerili argumentirajući da svako domaćinstvo proizvodi ponešto od poljoprivrednih proizvoda I da nisu bitne količine proizvodnje. Insistirali smo da se domaćini popišu po pretežnoj proizvodnji I razvrstaju. Tako je tadašnji, mislim sekretar MZ Buturović Polje, g. Mujala Hamza, napravio prvi popis domaćina koji je bio preteča uspostavljanja 5 poljoprivrednih udruženja, a napokon i Saveza poljoprivrednih proizvođača Općine Konjic. Ove godine u Konjicu će biti održan 20-i Saraj poljoprivrednih proizvođaća Općine Konjic. Aferim.

Dobitnici Wigwam priznanja na Četvrtom festivalu sela, odnosno Prvom sajmu poljoprivrednika u Buturović Polju za proizvodnju na tradicionalan način u 2004. godini su:

1. Peko Vido za proizvodnju ovčijeg sira;
2. Graho Mujo za proizvodnju paradajza;
3. Hrnjica Muharem za proizvodnju luka;
4. Mujala Hamza za proizvodnju šljiva;
5. Buturović Saša za proizvodnju meda;
6. Mustafić Derviš za prikupljanje i proizvodnju šumskih plodova;
7. Mujo Avdibegović iz Repovaca za ovčiji sir;
8. Jusufbegović Senad iz Repovaca za kriška kravlji sir;
9. Ajanović Fehim iz Repovaca za tradicionalan način proizvodnje krompira i luka;
10. Bukvić Nail iz sela Idbar za uzgoj potočne pastrmke;
11. Omerović Šefik iz Idbra za uzgoj krompira i kupusa;
12. Anđelić Ivo za uzgoj šljive i proizvodnju šljivovice;
13. Memidžan Džemal za uzgoj i preradu šljive;

Posebna priznanja za afirmiranje Wigwam vrijednosti za 2004. godinu:

1. Producentska kuća F.I.S.T. iz Sarajeva, na realizaciji 100 epizoda tv serije „Pozitivna geografija“;
2. Nisvet Džanko, novinar;
3. Jasmin Duraković, direktor FTV, za podršku realiziranju tv serija i drugih programa koji afirmiraju kulturno i prirodni naslijeđe BiH;
4. Fahrudin Mešković – Fehro, ugostitelj iz Lašvanske doline, za tradicionalan način mljevenja žitarica i pečenje hljeba.

Od 2002. godine do pandemije virusa Covid-19  Društvo je odalo 87 priznanja proizvođačima proizvoda proizvedenih na tradicionalan način i zaslužnim pojedincima za unapređenje kulture življenja i kvalitete života.

Dobitnici Wigwam priznanja od 2002. godine do pandemije virusa

1. Mljekara Bjelimići i rukovodilac mljekare Omer Habibović iz Odžaka – za proizvodnju mladog kravljeg sira i jogurta;
2. Šurković, poduzetnik iz Odžaka – za aktivnost na pokretanju rada Mljekare Bjelimići;
3. Dervo Aljović, načelnik Općine Trnovi – za rad na  promociji Trnova;
4. Ivica Marčinko iz Bjelimića – za proizvodnju u ovčarstvu;
5. Selim Hamzić iz Hamzića – za tradicionalan način proizvodnje meda;
6. Mieralem Ramić, načelnik Općine Trnovo – za izgradnju infrastrukture i razvoj sela;
7. Fikret Fišić iz Bjelimića – za tradicionalan način proizvodnje meda;
8. Mujo Fišić iz Grušće – za tradicionalan način proizvodnje ovčijeg sira iz mijeha;
9. Velija Fišić iz Grušće, za tradicionalan način ovčijeg kajmaka iz mijeha;
10. Emir Bubalo, načelnik Općine Konjic – za doprinos izgradnji infrastrukture na selu;
11. Džemal Tinjak iz Glavatičeva – za proizvodnju u ovčarstvu;
12. Nusret Avdibegović – Beg iz Repovaca – za tradicionalnu proizvodnju repovačkog sira;
13. Teufik Nikšić – Tufo iz Konjica – za organizaciju raftinga na Neretvi;
14. „Rekord“ porodice Mulić iz Konjica za drvorezbarstvo;
15. Stanko Anđelić iz Konjica – za tradicionalan način proizvodnje u drvorezbarstvu;
16. Zemljoradnička zadruga „Eko-Vlašić“ iz sela Vitovlje na Vlašiću – za tradicionalnu proizvodnju travničkog sira sa pašnjaka Vlašića;
17. Ružica Čurković i Kupreška mljekara iz Kupresa – za proizvodnju kupreškog sira;
18. Ante Smoljo, načelnik Općine Kupres – za doprinos razvoju turizma na Kupresu;
19. Lura mljekara iz Livna – za proizvodnju livanjskog sira;
20. Ramiz Hodžić iz Sarajeva – za uzgoj u stočarstvu i preradu mesa;
21. Sestre Juričić i Vinarija „Vitai“ iz Čitluka – za proizvodnju pića „Gangaš“ od autohtonih sorti vinove loze Đilavka i Blatina;
22. Šućro Planjanin – Šuki, muzičar iz Sarajeva – za očuvanje jedinstvenog muzičkog prostora u BiH;
23. Bajro Planjanin, muzičar iz Sarajeva – za očuvanje jedinstvenog muzičkog prostora u Bosni i Hercegovini;
24. Jure Sušac i obiteljski podrum iz sela Cerno kraj Ljubuškog – za proizvodnu na tradicionalan način od autohtonih sorti loze;
25. Peko Vido iz Buturović Polja – za proizvodnju ovčijeg sira;
26. Graho Mujo iz Buturović Polja – za proizvodnju paradajza;
27. Hrnjica Muharem iz Buturović Polja – za proizvodnju luka;
28. Mujala Hamza iz Buturović Polja – za proizvodnju šljive;
29. Buturović Saša iz Buturović Polja – za proizvodnju meda;
30. Mustafić Derviš iz Buturović Polja – za prikupljanje šumskih plodova;
31. Avdibegović Mujo iz Repovaca – za proizvodnju ovčijeg sira;
32. Jusufbegović Senad iz Repovaca – za proizvodnju kravljeg sira;
33. Ajanović Fehim iz Repovaca – za proizvodnju krompira i luka;
34. Bukvić Nail iz sela Idbar kraj Konjica – za uzgoj pastrmke;
35. Hamza Ajanović, glasnogovornik Turističke zajednice FBiH – za pokretanje inicijative za pretvaranje objekta D-0 u Konjicu u turističku atrakciju;
36. Omerović Šefik iz Idbra – za proizvodnju krompira i kupusa;
37. Anđelić Ivo iz Konjica – za proizvodnu čljivovice;
38. Memidžan Džemal iz Konjica – za proizvodnju šljivovice;
39. Fahrudin Mešković – Fehro iz Lašve – za mljevenje žitarica i pečenje hljeba;
40. Producentska kuća F.I.S.T. iz Sarajeva – ekipi angažiranoj na snimanju 100 epizoda serije „Pozitivna geografija“;
41. Nisvet Džanko, novinar – za prepoznavanje kulturne baštine u Bosni i Hercegovini;
42. Jasmin Duraković, direktor FTV – za podršku u realiziranju tv serije „Pozitivna geografija“;
43. Andrej Šumberger iz Slovenije, vicešampion Evrope (2004.) u mountain bike spustu – za promociju planinskog biciklizma u Bosni i Hercegovini;
44. Rene Vilthaber, iz Švicarske – za promociju planinskog biciklizma u Bosni i Hercegovini;
45. Velija Halilović iz Konjica – za doprinos razvoju sporta u Konjicu;
46. BZK Preporod iz Konjica – za njegovanje tradicionalnih igara i pjesama;
47. Općina Konjic – za obnovu stare ćuprije Haseći Ali-age u Konjicu i okolne urbane jezgre;
48. Ibro Berilo, načelnik Općine Trnovo (FBIH) – za doprinos izgradnji infrastrukture na selima općine;
49. Samir Zavlan, muzičar iz Sarajeva – za njegovanje tradicionalnih pjesama Bosne i Hercegovine;
50. DZG Fajić iz Mostara – Riblji restoran Blagaj – za uzgoj ribe i očuvanje tradicionalne kuhinje;
51. Miralem Gluhović iz Mostara – za doprinos akcijama koje afirmiraju Sjever – Mostar;
52. Restoran „Izvor“ na Stupu u Sarajkevu – za tradicionalan način pripreme hrane;
53. Adnan Osmanagić i radio RSG iz Sarajeva – za doprinos promociji Wigwam ideje u Bosni i Hercegovini;
54. Afan Hajduk iz Konjica – za doprinos u zaštiti kulturno-historijskog naslijeđa;
55. Semir Osmanagić iz Visokog – za istraživački rad i afirmiranje turizma (priznanje nije uručeno zbog prijepora unutar članstva);
56. Džamalija Osman iz sela Ćurevo sa Tjentišta (Foča) – za razvoj turizma na selu i proizvodnju seoskih proizvoda na tradicionalan način;
57. Zdravko Krsmanović, načelnik Opštine Foča – za doprinos u razvoju ekoturizma u opštini Foča i EU regiji Podrinje;
58. Mušinović Mirsad iz Mostara – za izgradnju hotela „Snježna kuća“ na Rujištu;
59. Mahinović Mirsad iz Mostara – za hrabrost i dosljednost u ostvarivanju svojih vizija koje unapređuju turizam u Bosni i Hercegovini;
60. Marinko Previšić iz Struge bb. Čapljina – za organiziranje canoe safaria na rijeci Trebižat;
61. Goradan Rebac, vinar iz Trebižata, Čapljina – za proizvodnju vina i podizanje vinograda;
62. Stanko Vasilj – Stankela, vinar iz Međugorja – za proizvodnju vina i ekstra loze;
63. Zdravko Radović, direktor Nacionalnog parka Sutjeska, Foča – za očuvanje vrijednosti NP u otežanim uslovima;
64. Leposava Đajić – Lepa iz Foče, direktor Turističkog saveza – za rad na promociji turizma;
65. Božo Radan, ugostitelj iz Nevesinja – za njegovanje kulinarske ponude u restoranu „Bukvica“ u Nevesinju;
66. Japan International Cooperation Agency – J.I.C.A., Project on Sustainble Regional Development trough ecco tourism – za rad na razvoju ekoturizma u Bosni i Hercegovini i poticanje proizvodnje tradicionalnih proizvoda;
67. Ante Brkić, akademski kipar iz Čapljine i International Art Colony  Počitelj – za rad na vraćanju umjetnika Bosne i Hercegovine i svijeta u svoju koloniju;;
68. Borivoje Glogovac iz sela Trtine, Nevesinje – za proizvodnju kajmaka i sira iz mjeha;
69. Borislav Brenjo iz sela Budisavlje, Nevesinje – za tradicionalan način proizvodnje meda;
70. Špiro Parović iz sela Biograd, Nevesinje – za proizvodnju rakije na tradicionalan način;
71. Nikola Zovko, direktor JP Park prirode Hutovo Blato – za očuvanje, unapređenje i dobro upravljanje javnim preduzećemPark prirode Hutovo Blato;
72. Dragan Brenjo, dip. Ing.Tehnolog iz Nevesinja – za podršku poljoprivrednim proizvođačima iz Nevesinja i šireg regiona;
73. Osman Perva iz Konjica – za uzgoj i preradu ljekovitog bilja na tradicionalan način;
74. Ibrahim Turak iz Konjica – za povrtlarstvo i preradu povrća na tradicionalan način;
75. Mensur Duraković iz Konjica – za voćarstvo i preradu voća na tradicionalan način;
76. Selim Herić iz Konjica – za pčelarstvo i proizvodnju meda;
77. PR „Farma Avdibegović“ iz Konjica – za stočarstvo i proizvodnju sira na tradicionalan način;
78. Radislav Mašić, načelnik opštine Foča – za doprinos razvoju ruralnih područja;
79. Goran Šarić iz Travnika – za doprinos razvoju planinskog turizma na Vlašiću;
80. Huso Hadžić iz Jajca – za doprinos strateškom razvoju turizma u Jajcu;
81. Miroslav Matošević iz Travnika – za doprinos strateškom razvoju turizma u Srednjobosanskom kantonu – SBK;
82. Vahid Duraković iz Bugojna – za doprinos razvoju likovnih, muzičkih i scenskih umjetnosti u Bosni i Hercegovini;
83. Dario Pušić, kamerman producentske kuće F.I.S.T. – za doprinos u stvaranju tv serija;
84. Edita Džapo, ministar za okoliš i turizam FBiH – za doprinos donošenju strateških dokumenata za okoliš;
85. Fahrudin Mešković – Fehro, ugostitelj iz Lašve – drugo Wigwam priznanje za 20 godina rada na očuvanju kulinarskih vještina;
86. Stjepan fra Petar Krasić, Masna luka Blidinje – za dosljednost u očuvanju vrijednosti Parka prirode Blidinje;
87. Mato Anđelić, direktor PP Blidinje i Park prirode Blidinje – za očuvanje vrijednosti Parka u otežanim uvjetima poslovanja;

Priredio: Zoran Bibanović, Sarajevo 05. 9. 2024. godine