Ko „okiva“ Bosnu i Hercegovinu na moru? Da li Neum i BiH gube sjajnu turističku i privrednu budućnost? Drugi dio

Općina Neum sa bosanskohercegovačkim dijelom Jadranskog mora ima sve pretpostavke da postane velika turistička destinacija Mediterana i istovremeno veliko bosanskohercegovačko saobraćajno, trgovinsko i energetsko odredište i polazište. Slobodan pristup otvorenom moru morskim koridorom omogućava Bosni i Hercegovini slobodan pomorski saobraćaj, polaganje podmorskih energetskih i telekomunikacionih vodova, pa do slobodnog ribolova na otvorenom moru. Izgradnom kvalitetne ceste od Stoca i željeznice od Čapljine do Neuma u dužini od cca 30-tak km Neum bi dobio pretpostavke za brzi privredni razvoj.

Nazalost R Hrvatska je ratnim Pomorskim zakonikom iz 1994. godine, jednostrano prisvojila bosanskohercegovački dio Jadranskog mora i prenijela iste odredbe u Pomorski zakonik iz 2004. godine, koji se i danas primjenjuje. Istovremeno Sporazum o granici između dvije zemlje napravljen (1999.) između predsjednika Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića i predsjednika R Hrvatske Franje Tuđmana se ne primjenjuje i nije ratificiran.

Letimičnim pregledom cjelokupne pisane historije od antičkih vremena, vidljivo je da je oblast koju obuhvata današnja država Bosna i Hercegovina uvijek imala slobodan izlaz na Jadransko more. U Povijesti Jadranskog pomorstva (Stvarnost, Zagreb 1975.) je zabilježeno: Sklopljen je političko-trgovinski ugovor 27. srpnja/jula, 1718. godine, između Austrijskog cara Karla VI i Osmanskog sultana Ahmeda III; tim se ugovorom dopušta slobodna trgovina podanicima obiju država na rijekama, moru i kopnu. Austrija je između ostalog dobila današnju sjevernu Srbiju sa Beogradom, a Venecija je znatno proširila svoje posjede na Jadranu tzv. „najnovijom stečevinom“, tako da je sada imala pod svojom vlašću cijelu istočnu obalu Jadrana od Kvarnera do Bara, uključivši i Boku Kotorsku, izuzev dviju enklava u zaleđu Dubrovnika (Neum i Sutorina) koje su dodijeljene Osmanlijama (1699.) zato da Dubrovnik može nesmetano nastaviti svoju tradicionalnu posredničku ulogu u trgovini sa Osmanskim carstvom i Zapadom“.

P1110647

Stari topovi sa Neumske utvrde danas ukrašavaju plažu

Potrebno je znati da je u vremenu nakon posljednjeg rata Bosna i Hercegovina izvršila povrat cjelokupne imovine susjednih zemalja (R Hrvatske i R Srbije) zatečene na teritoriji BiH i liberalnom politikom dozvolila prodaju nekih od strateških potencijala države, što sa druge strane to nije učinjeno sa imovinom Bosne i Hercegovine.

Ekspert za državnu imovinu Muharem Cero često u javnost izlazi sa okvirnim ciframa dugovanja na osnovu zaostale BiH imovine od oko 10 milijardi EUR za R Hrvatsku i oko 8 milijardi EUR za susjednu R Srbiju, bez dugovanja po osnovu uzurpiranih hidropotencijala (Buško jezero, Drina…) i drugog.

Zvaničnici susjedne R Hrvatske gradnju mosta opravdavaju suverenim pravom povezivanja svog državnog teritorija, što naravno niko ne može da spori, kada bi ta tvrdnja bila tačna. Most visine 55 metara bi premostio moreuz širine oko 1800 metara i time suzio plovni put za enklavu Neum na 200 metara širine, koliko iznosi širina između dvije „noge“ mosta. Gradnja mosta bi koštala za sada oko 380 miliona EUR-a, a većinu novca bi osigurala EU. I sve bi bilo u redu i na opće veselje pučanstva u čitavoj EU da navedeni budući most ne prelazi preko morskog koridora koji Bosni i Hercegovini omogućava legalan slobodan pristup otvorenom moru.

pernar-pelješki-most

Brojni su oponenti zvanične politike u susjednoj Hrvatskoj

Ima li skrivenih namjera iza buduće igradnje mosta za Pelješac? Izgradnju mosta uglavnom financira EU, a gradnja je povjerena firmi iz R Kine koja je na crnoj listi Svjetske banke?!

Davne 1937. godine, inžinjeri u San Franciscou su dobili zadatak da povežu mostom moreuz širine oko 1600 metara. U obzir je dolazio samo jedan luk, a visina mosta iznad najvećeg nivoa plime nije smjela biti manja od 67 metara. Tako je izgrađen čuveni Golden Gate Bridge. Tako su građeni i drugi veliki mostovi širom svijeta.

Pročelnik katedre za mostove Splitskog građevinskog fakulteta dr. Jure Radnić je svojevremeno upozoravao da će most visine 55 metara i rasponom stubova od 200 metara morati biti širi zbog udaljenosti od pilona do pilona radi mehaničke stabilnosti i sigurnosti. Zbog toga će preko njega ići četiri vozne trake što je glupost i nepotrebno ako se zna da su i dvije vozne trake više nego dovoljne za promet koji se u tom pravcu odvija. Postoji li onda jeftiniji način da Hrvatska poveže svoj Neumom odvojeni teritorij – pitali su profesora Radnića novinari Slobodne Dalmacije?

Naravno da postoji – odgovara prof. Radnić. Predlažem da se u zaleđu iza Neuma radi dvocijevni tunel svaki sa dvije trake koji bi bio dug tek oko 5,5 km (otprilike veličine kao tunel Mala Kapela) koji bi stajao najviše oko 90 miliona EUR-a. Obilaznica oko Neuma bi bila otprilike onakva kakva je danas okolo Trogira. Ne vjerujem da bi BiH imala išta protiv takvog rješenja. Time bi se izbjegli rizici devastiranja prostora u Malostonskom zaljevu, a da ne spominjemo razliku u cijeni izgradnje – zaključuje profesor.

eca18aa5e82d6e6927f9

Tunel za Pelješac bi koštao oko 100 miliona eura

Uvjeren sam da bi Bosna i Hercegovina pozdravila takvo rješenje – nastavlja prof. Radnić. Most sputava bez obzira na gabarite, za razliku od tunela. Ovo ne mora biti jedino rješenje, može se napraviti tunel ispod mora prema Pelješcu, što bi takođe bilo bolje rješenje od mosta koji se mora temeljiti na vrlo nezgodnom terenu – kaže prof. dr. Jure Radnić.

Šta javnost može da zaključi nakon izjava eksperata za mostogradnju? Da za novac koji je EU odvojila za gradnju mosta za Pelješac, bez saglasnosti Predsjedništva BiH, Hrvatska može da izgradi dva dvocijevna tunela svaki sa po dvije trake i to jedan ispod Neuma, a drugi ispod mora za Pelješac i da još pretekne novca pride. Od preostalog novca Hrvatska bi mogla urediti cestu preko Pelješca i sve priključne ceste, pa u konačnici možda izgraditi i tunel ispod Stonskog zaliva da ne devastira uski prolaz preko Prevlake (između Malog i Velikog Stona).

koridor

Bih ima pravo na morski koridor od otvorenog mora do luke Ploče i Neuma

Za turističko-privrednu budućnost Neuma, kao jedine općine koja izlazi na Jadransko more, ali i turističko-privrednu budućnost Bosne i Hercegovine indikativna je i aktuelna velika diplomatska ofanziva lidera susjednih zemalja R Hrvatske i R Srbije za preuzimanje političkih poluga u Bosni i Hercegovini i zahtijevi za izmjenu izbornog zakona BiH na način nezabilježen u modernoj Evropi.

Opće poznate činjenice su da je R Kina izgradila veliku željeznicu preko Tibeta za Pakistan iz čije luke namjerava budući transport usmjeravati morem. Istovremeno se gradi željeznica za Evropu (put svile) i za nas interesantan projekat 16 + 1 (Kina), a Kina je zakupila i luku u Pireju. Postoji interes R Kine i drugih država i za druge luke na Jadranskom moru. Kako smo informirani od januara slijedeće godine stupa na snagu bezvizni režim BiH – Kina, a ove godine u Bosni i Hercegovini se očekuje oko 50 hiljada turista iz Kine. Taj broj će u narednim godinama rasti po 20-tak hiljada turista godišnje, do cifre od oko 120.000 turista godišnje, što bi iznosilo oko 10% ukupnog broja turista iz Kine u Evropi (Evropa bilježi oko 1,2 miliona tursta godišnje iz R Kine). Očigledno je to politički projekat koji je naravno veoma koristan za razvoj turizma u Bosni i Hercegovini.

Tu su i Indija i druge velike svjetske trgovinske sile, a posebno Rusija kao najveći energetski snabdijevač Evrope, koja želi da gradi plinovode iz Srbije preko entiteta RS za Hrvatsku i plinovod za Alumnij d.d. Mostar iz luke Ploče. Roba budućnosti će se prevoziti željeznicom na električni pogon i brodovima na pogon naftom, do daljnjeg.

Predratna trajektna linija iz Ploča za Ankonu

Predratna trajektna linija Ploče – Ankona

Vlada SAD je zainteresirana za LNG terminal (engl. Liquified Natural Gas) za pohranu i distribuciju tzv. ukapljenog plina na Krku i to se očigledno koristi kao alibi za netransparentna dogovaranja susjeda koja u konačnici vode eliminiranju BiH iz budućih privrednih i energetskih ruta, a „okivanjem“ koridora na moru Bosna i Hercegovina se protivno Konvenciji o pravu mora getoizira. Opravdan je strah u Bosni i Hercegovini od dodatnog pasiviziranja SAD na zapadnom Balkanu.

Hrvatski književnik, filozof i političar Vlado Gotovac je svojevremeno zapisao: „Sve su te prevare, balkanske prevare, prevare koje nemaju budućnosti – hajdučke prevare u klancu jadikovcu. Za njih je uvijek bitno što će se sada dogoditi, a kasnije – već ćemo vidjeti… Nikada u tom laganju ne postoji nikakva, a najmanje zajednička perspektiva. Naši političari često vjeruju da je smisao političkih razgovora u skrivanju političkih ciljeva, zbog kojih se ti razgovori vode. Nevjerovatno ali istinito: oni misle da nas mogu razumjeti baš oni kojima nismo rekli šta hoćemo, od kojih smo to mudro sakrili! Ako oni ipak ne razumiju to što smo sakrili, onda smo mi silno začuđeni i uvjereni da oni tim nerazumijevanjem samo skrivaju neku svoju tajnu“.

Zaključak i preporuke

Bosna i Hercegovina se novcem EU želi grubo amputirati od slobodnog pristupa otvorenom moru, gradnjom nepotrebnog i preskupog mosta za Pelješac. Susjedne zemlje R Srbija i R Hrvatska ne žele da vrate agresivnim ratom oduzeta prava i imovinu Bosne i Hercegovine do danas. U navedenim zemljama se brutalno iskrivljavaju činjenice kada je riječ o ratu u BiH 1992-1995. Štampaju se knjige i objavljuju se feljtoni gdje se falsificiraju činjenice, a poriče se vlastita odgovornost. Istovremeno režimi navedenih zemalja nekažnjeno zloupotrebljavaju multinarodni karakter Bosne i Hercegovine.

Da bi sačuvala i valorizirala svoje turističko-privredne resurse država Bosna i Hercegovina mora mobilizirati sve potencijale u svim sektorima privrede i društva, na način kako je to jednom prilikom zapisao političar, publicist i bankar, Adil Zulfikarpašić. „Saveznici Bosne i Hercegovine jesu onaj moralni, ljudski, demokratski dio Hrvata, Srba, Bošnjaka i Ostalih koji su ostali sa nama i žele da opstane država Bosna i Hercegovina. A budući da je njezin opstanak u interesu mira na ovim prostorima, ta je nada realna i moguća. Ne može se ova drama završiti pobjedom secesionista, već njihovim porazom i pobjedom pravde i demokracije. Pobjedom svih narodnosti koji se bore za multinarodnu, multivjersku, sekularnu, slobodnu građansku Bosnu i Hercegovinu“. Drugim riječima pouzdaj se „U se, i u svoje kljuse“ kako kaže stara poslovica, pozivajući se na međunarodnu i EU legislativu.

U međuvremenu EU od 2015. godine, kako to primjećuje ekonomski analitičar Eldar Dizdarević, insistira na Reformskoj agendi čiji je jedini cilj prodaja elektroprivreda i telekoma. Možemo li već sada pretpostaviti šta će biti glavni cilj Reformske agende 2. – postavlja pitanje E. Dizdarević u komentaru u listu Oslobođenje od 14. novembra 2018. pod naslovom Stara ofucana priča broj 2.

U slijedećoj kolumni turističke destinacije regiona Pliva/Vrbas.

One thought on “Ko „okiva“ Bosnu i Hercegovinu na moru? Da li Neum i BiH gube sjajnu turističku i privrednu budućnost? Drugi dio

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s