Možemo li u Sarajevu dobiti barem trotoare?

Dvadesetogodišnje zanemarivanje bilo kakvog upravljanja i planiranja u Bosni i Hercegovini uz neodgovorrno pozivanje na neoliberalnu devizu „neka tržište odluči“, rezultiralo je katastrofalnim stanjem bosanskohercegovačkog društva u cjelini.

U međuvremenu, poremećaji na tržištu uz „prirodne“ katastrofe su dolazili sa svih strana i ona nisu uticala samo na jedno područje rada i života, nego su zahvatala sva područja u svim kombinacijama.

Poplave i klizišta, katastrofalnih razmjera, mediji komentiraju riječima „ovo do sada nije viđeno“ ili „najstariji stanovnici ovo ne pamte“!? Istovremeno bosanskohercegovačko društvo ne želi da vidi neregulirane vodotokove zatrpane smećem ili bespravno izgrađene objekte i posječene šumske komplekse koji su prouzrokovali navedene pojave.

Dvadesetogodišnje zanemarivanje bilo kakvog upravljanja i planiranja u Bosni i Hercegovini uz neodgovorrno pozivanje na neoliberalnu devizu „neka tržište odluči“, rezultiralo je katastrofalnim stanjem bosanskohercegovačkog društva u cjelini.

Povratak groblja u parkove i širenje gradova na račun zelenih površina su žalosne ideje

Većina današnjih parkova u starim urbanim jezgrama gradova su nekada bila groblja. Širenjem gradova planski su građeni novi parkovi. Povratak groblja u parkove i širenje gradova na račun zelenih površina su žalosne ideje. Svjetska praksa je da jednom proglašeni gradski park, ne može više da bude sporan. Da se ta civilizacijska tekovina ne poštuje ili ne poznaje je primjer povremenog sahranjivanja u haremu Alipašine džamije u centru Sarajeva ili na groblju Alifakovac (i mnogim drugim nespomenutim lokacijama) koji su povrh toga proglašeni i nacionalnim spomenicima Bosne i Hercegovine.

Harem Alipašine džamije

Harem Alipašine džamije u Sarajevu

Sarajevski parkovi su u posljednjem ratu pretrpjeli štetu preko 90% i obnavljani su na drugačiji način od prvobitno izgrađenih. Gigantski javorolisni platani, kesteni ili jablanovi (sađeni u skladu sa arhitekturom grada), su posječeni, a na njihovo mjesto su često planski sađene voćke!?

Možemo li dobiti barem trotoare?

Iako su izgrađene mnoge nove zelene površine u širim dijelovima grada, opći dojam stanja parkova u Historijskom području Sarajeva (250,5 ha) je žalostan.

Komunalci podrezuju grmlje do samog tla i krošnje do samog stabla, ne pomišljajući da su grmovi staništa vrabaca i raznih malih ptica pjevica, leptirova…, a krošnje stabala staništa mnogih većih ptica. Na mjestima posječenih, planski sađenih stabala, ne sade se nova?!

Jednim pješačkim koridorom u svakoj ulici u gradu bi bio zadovoljan i kralj i najzahtjevniji turista, a kamo li skromni građani Sarajeva

Građani Sarajeva hodaju ulicama (kolovozom), a ne tretoarima, jer su automobili uredno parkirani na trotoarima često sa obadvije strane ulice. Svjedoci smo rekonstruiranja ulica ali opet bez trotoara?! Jednim pješačkim koridorom u svakoj ulici u gradu bi bio zadovoljan i kralj i najzahtjevniji turista, a kamo li skromni građani Sarajeva.

Bezbroj je primjera jalovog djelovanja odgovornih u Sarajevu od kojih su najodgovorniji 9 načelnika općina i njihove nadležne službe, gradonačelnik i odgovorne službe Grada Sarajeva kao i Vlada Kantona Sarajevo sa svojim odgovornim službama, svako u „svom opisu posla“ ili sektoru, koji ignoriraju ili svejedno je, ne shvataju, uzročno posljedične sustavne veze svoga neznanja ili nerada.

P1110788

Šahinagića ulica – glavni prilaz Sarajevskoj uspinjači

Urbano područje Kantona Sarajevo čini svega 8% ukupne površine, na kojem živi preko 89% ukupnog broja stanovnika KS i u kojem su administrativna sjedišta entiteta FBiH i države BiH. Na tom malom dijelu klimatski inverzione kotlinske doline, koju prirodno karakteriziraju česte magle i subplaninska klima, sve ove pobrojane administracije nisu u stanju decenijama, nakon agresivnog rata, da preciziraju podjele nadležnosti između sebe ili da riješe problem aerozagađenja, gradskog saobraćaja ili napr. nevjerovatnog gubitka energije u zgradama (utopljavanje fasada).

Poslijeratno bosanskohercegovačko društvo sa dosadašnjim zanemarivanjem upravljanja po već rečenoj ublehaškoj devizi „neka tržište odluči“, nije porodilo liberalno društvo već društvo Ja + Ja + Ja, odnosno „egoistički“ sistem par excellence koji su zagovarali anarhisti krajem XIX stoljeća u Evropi. Zagovornici takvog društva su propovjedali „saveze egoista“ u koje stupa svako „Ja“ i u kojima ostaje samo dotle dok se to poklapa sa njegovim interesima.

Teorija starih anarhista je tako postala praksa u savremenom bh. društvu.

Kako se razmišlja u modernom svijetu?  

Vijećnik regionalne vlasti Rex Burkholder iz Portlanda u Oregonu (2011.) tako kaže:

„Šta možemo učiniti? Možemo početi jednostavnim i lako ostvarivim akcijama. Možemo ulagati u fleksibilni transport sa mnogim neautomobilskim opcijama. Možemo izraditi studiju provedivosti razvoja javnog prevoza najveće kvalitete koji bi povezivao gradove u regiji. Možemo redefinirati namjene prostora naših zajednica kako bi radna mjesta bila bliže stanovanju. Možemo usvojiti nove standarde kojima bi se trotoari zahtijevali svugdje i tražilo bolje povezivanje. Možemo razgovarati sa svojim građanima o tome da moramo biti pametni i mudri u pogledu priprema za neizbježan prelazak na životni stil manje ovisan o nafti. Možemo govoriti o prilikama za veće zapošljavanje i socijalno angažiranje, za zdraviji život i čišći zrak koji mogu biti rezultat te promjene… To je sve moguće ako budemo mudro planirali i investirali u budućnost zajednice. Ono što ne smijemo učiniti jest zabiti glave u pijesak ili čekati na Kongres stranke da konačno pristane nešto napraviti“ – zaključuje vijećnik Rex.

Tramway

Tramvaj bez trole

Prvu činjenicu ili postulat modernog svijeta koju svaka lokalna vlast mora da prihvati je prijeko potrebna odgovornost i inicijativa lokalne vlade da unaprijedi sustave

Vijećnik iz Portlanda nam univerzalno poručuje da su lokalne vlasti te koje moraju brinuti o svakodnevnim interesima građana, da se može djelovati bez velikih investicija i da ne mogu čekati inicijative sa vrha države.

Prvu činjenicu ili postulat modernog svijeta koju svaka lokalna vlast mora da prihvati je prijeko potrebna odgovornost i inicijativa lokalne vlade da unaprijedi sustave.

Koje sustave – pitate?

Teorija sustava se već decenijama koristi u poslovnom svijetu kod donošenja odluka. Složeni sustav može da bude velika korporacija, privreda grada, turistički proizvod destinacije, živi organizam, gradski sustav, ekosustav…

Turistički proizvod (multiproizvod) koji se nudi na međunarodnom tržištu je skup više odvojenih proizvoda. Ta povezanost turizma i ostalih sektora ekonomije i društva po pravilu, radi lakšeg razumijevanja, se prikazuje grafički.

Autor Daniel Lerch u djelu Post Carbon Cities: Planning for Energy and Climate Uncertanity, pita šta zapravo vidimo gledajući šumu?

Vidimo stabla ali i razno rastinje, tlo, vodu, razne životinje i mnoge druge stvari. Ono što šumu čini šumom su odnosi njenih dijelova: tlo i voda hrane šumu, stabla armiraju tlo i deponuju vodu i čuvaju tlo od klizišta, ali štite i hrane životinje, a životinje se hrane biljkama i kada uginu, trunu i stvaraju novo tlo…

Prije pola stoljeća se pokušavalo na što brži način spriječiti šumski požari. Onda se spoznalo da su požari važan elemenat šumskog sustava jer pomažu u istrebljenju opasnih insekata, širenju određenog sjemenja, smanjivanju suhog granja, tako da se neki požari danas gase, a neki puštaju da kontrolirano gore čuvajući staništa divljih životinja, čistu vodu, prostore za rekreaciju i život.

Kosi lift u Tbilisiju

Kosi lift u Tbilisiju, Gruzija – može li sličan lift saobraćati za Hambinu carinu ili Vratnik

Ovakav način razmišljanja se može primijeniti na sve što se može nazvati sustavom.

Moderne vlade započinju u velikom stilu kada naprave uvid u osnovne funkcije u svojoj lokalnoj zajednici.

Spasa nam ima – propasti još dublje možemo!

Svjetska praksa je javno iznošenje dobrih primjera djelovanja lokalnih vlasti u modernom svijetu ali i pokretanje širokih javnih rasprava za unapređenje kulture življenja i kvalitete života. Zato ću navesti još jedan primjer.

Nakon objavljivanja inventure energetske potrošnje, vijećnik Ron Orenstein iz grada Willitsa, California, je naveo Gradsko vijeće da osnuju jedan ad hoc Odbor za energiju koji bi razmotrio korištenje alternativnih izvora energije. Odbor je pregledao gradske troškove za struju u godini dana i razradio prijedloge za uvođenje solarne energije u gradske objekte uz podizanje kredita za izgradnju u visini troškova za struju. Sve to je na kraju omogućilo da grad nema troškova za potrošnju energije i prodaje nazad višak struje elektrodistributerskom preduzeću.

Širokača

Širokača – hoćemo li dočekati kosi lift?

Sustavno razmišljanje je relativno nov alat za lokalne vlasti koji veoma mnogo obećava i potiče praktično razmišljanje. Četvrtina svih lokalnih vlasti u Švedskoj prihvatila je okvir „The Natural Step“ kao vodeću politiku, a program se unazad desetak godina proširio i u SAD-u.

Lokalne vlasti sa svojim lokalnim stručnjacima, lokalnom odgovornošću, lokalnim informacijama i posebno, lokalnim interesima, imaju mnogostruko veću fleksibilnost, kapacitet i motivaciju za rješavanje problema na načine na koje to vlade sa većim ovlastima ne mogu.

Spasa nam ima – propasti još dublje možemo!

Objavljeno 08.04.2015. godine, u 15:19 h, na portalima Depo.ba i Banjalukain.com

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Google photo

You are commenting using your Google account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s