Un peu de tourisme – Preko mostova Hercegovine do zimskog Sarajeva

Osnovni motivi turističkih putovanja su želja za upoznavanjem kulturno-historijskog naslijeđa drugih zemalja i upoznavanje navika i običaja drugih ljudi, što turizmu daje značaj društvenog i političkog fenomena. Razvojem turizma dolazi do razvoja općeg kulturnog i obrazovnog nivoa stanovništva što stvara uvjete za bolje razumijevanje među ljudima, a što je opet veoma važno u današnjoj Bosni i Hercegovini. Uz navedeno, potrošnja turista stvara bitne ekonomske efekte na čitavo društvo.

Pa hajdemo onda svratiti malo do Bosne i Hercegovine i Sarajeva, ususret sarajevskoj zimi, cestama i željeznicom, ovaj put sa juga zemlje.

Zimska idila u Mostaru

Mostar (59 m/nv) je centar Hercegovine u svakom pogledu. Stari most i okolna urbana jezgra upisani su na listu Svjetske kulturne baštine – UNESCO. Njegovu toplu klimu štite planine Velež, Čabulja i brdo Hum. Grad je nastao okolo Starog mosta, djelo neimara Hajrudina iz 1566. godine. U blizini Starog mosta na rječici Radobolji nalazi se Kriva ćuprija iz 1562. godine, koja liči na veliki most , zbog čega se pretpostavlja da je starom majstoru poslužila kao uzor i model. Rijeka Neretva, uski kanjon i visoki Stari most u Mostaru su bile pretpostavke za stvaranje najstarije tradicije, danas svjetski poznate manifestacije skokova u rijeku, staru oko 450 godina.

U Mostaru su sačuvani mnogobrojni kulturni spomenici (mnogi devastirani u posljednjem ratu) kao Karađozbegova džamija (1557.), Koski-Mehmed-pašina, Roznamedžijina, Šarićeva džamija, hamam, Sahat kula, stara čaršija sa Kujundžilukom, Bišćevića i Muslibegovića kuće… Iz novijeg perioda (nakon Drugog svjetskog rata) izgrađeno je monumentalno partizansko groblje (pred obnovom). Mostar je uz Neum i otok Hvar i najsunčaniji grad na Zapadnom Balkanu. Grad je podigao spomenike pjesnicima Aleksi Šantiću i Osmanu Đikiću. U gradu djeluje više desetina hotela i motela tazličite kategorije. Tu je i mali ski centar na Rujištu na Prenju sa ski stazom od 950 metara pogodnom za početnike i rekreativce.

Jablanica – grad u podnožju Bosanskih alpa

Jablanica (200 m/nv) je mali sjajni gradić u Bosanskim alpama stisnut u tjesnacu kamenitog kanjona Neretve, ispod planina Čvrsnice (2.228.) i Prenja (2.123.) na sjevernom dijelu Velikog kanjona Neretve u blizini ušća rijeke Rame u Neretvu. Grad je poznat po majdanima u svijetu poznatog jablaničkog granita od kojeg su napravljeni mnogi spomenici kao što je spomenik Neznanom junaku na Avali kraj Beograda, Njegošev mauzolej na Lovćenu u Crnoj Gori i sl. Jablanica je poznata po bitki iz Drugog svjetskog rata, poznatoj kao Bitka za ranjenike. Reprezentativni spomen-muzej uz muzejski ansambl u svom sastavu ima porušeni željeznički most u koritu Neretve, željeznički tunel, neprijateljski bunker i kučicu čuvara mosta, kao autentične spomenike. Ugostiteljski objekti – vidikovci, uz magistralni put prema Mostaru mame da se zaustavimo i predahnemo uz pogled na vrletne litice kanjona Čvrsnice i Prenja.

Zimska panorama Jablanice

Asfaltnom cestom koja je jednim dijelom makadam, 25 kilometara istočno od Jablanice, stiže se do Ski – centra Risovac na Čvrsnici, na kojem je uoči sarajevskih ZOI 84 svojevremeno montiran ski lift dužine 575 metara. Izgrađeni je i četverosjed kapaciteta 1. 600 skijaša na sat, dječiji lift kapaciteta 560 djece na sat i tri staze za alpsko skijanje  koje uz dodatnu opremu odgovaraju FIS propisima za održavanje međunarodnih takmičenja u slalomu i veleslalomu.  Sportsko- rekreacioni centar Risovac u parku prirode Blidinje se nalazi na nadmorskoj visini 1. 250 metara.

Konjic (280 m/nv) je najveće naselje planinske Hercegovine. To staro mjesto vjerovatno  potiče još iz  predantičkih vremena. Na cesti od Konjica prema Sarajevu (rim. vjerovatno Colonia Sulfurae), u mjestu Podorašac,  pronađen je rimski miljokaz sa natpisom DIVO AVG(usto) što je najstarije epigrafsko svjedočanstvo o postojanju antičke kulture u rimskoj Dalmaciji. Cesta je očigledno izgrađena u vremenu 9.-te do 14. godine n.e. za života imperatora Augusta.  Konjic je nalazište čuvenog rimskog reljefa (obostranog) sa predstavom Mitre – nepobjedivog boga Sunca koji se čuva u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.

Obnovljeno staro jezgro grada

Sa više od 3.500 stećaka rasutih u preko 150 nekropola Konjic predstavlja posebno zanimljivi kraj. Nekropola Grčka glavica pokraj sela Biskup u Konjicu je upisana na listu Svjetske kulturne baštine – UNESCO.

Iz vremena osmanlijske vladavine potiče najveći građevinski spomenik, remek djelo arhitekture XVII stoljeća, Stara  ćuprija u Konjicu ( porušena 1945. godine od strane njemačke vojske) koja je sagrađena 1682. godine, a obnovljena posljednih godina, zajedno sa starom okolnom urbanom jezgrom.

Rodna kuća Zulfikara Zuke Džumhura (1920-1989.) – stanovnika svijeta, slikara, hodoljupca, pisca, tv scenariste, karikaturiste, scenografa, narodnog pripovjedača,  konjičkog l´ uomo universalisa…  Kuća je depandans Zavičajnog muzeja Konjic  i sadrži fundus od autentičnog namještaja izgrađenog od strane konjičkih drvorezbara čije umjeće predstavlja nematerijalnu baštinu svijeta, mnoštvo literarne građe, pa sve do fotografija Zukinih prijatelja.

Mostovi Sarajeva

Sarajevska dolina (cca 500 m/nv.)  je nastanjena još u prahistoriji i naselja su se mijenjala od antičkih vremena kroz protekle milenije. U srednjem vijeku se spominje kao Vrhbosna u kojoj su postojala dva utvrđenja: jedan na Vratniku (Bijela tabija), a drugi na Brdu iznad civitas Vrhbosna. Današnje ime, Sarajevo se prvi put spominje 1477. godine. „Već kod utemeljenja grad su naseljavali ljudi tri monoteističke religije (islamske, katoličke i pravoslavne), a u njemu se govorilo bosanski, hrvatski, srpski, turski, arapski, perzijski, mađarski, njemački i italijanski. Onda su se u Sarajevo sklonili Jevreji iz Španije donoseći sa sobom četvrtu monoteističku religiju i nekoliko novih jezika. Tako je Sarajevo postalo novi Babilon, novi Jerusalem – grad nove jezičke pometnje, u kojem su se jednim pogledom mogle obuhvatiti bogomolje svih vjera Knjige“ – zapisao je književnik Dževad Karahasan.

Savjetnik Zemaljske vlade arh. Josip Pospišil još 1915. godine, piše zakonski prijedlog zaštite čitave Čaršije pod zaštitu države, kada je zaštita ambijentalnih vrijednosti i u Evropi bio rijedak izuzetak.

Historijsko područje grada danas obuhvata površinu od 250,5 ha i predstavlja prostor između Vratničkog bedema na Zmajevcu i Bijeloj tabiji do Marijin dvora i Muzejskog kvarta – MQ Sarajevo, po pravcu istok-zapad i od područja Koševskih parkova, ulica Čekaluše i Vrbanjuše do kvartova Alifakovca i Skenderije po pravcu sjever-jug.

Kulturno i historijsko naslijeđe, veličanstveni prirodni ambijent koji okružuje grad, banje, kongresi, sajmovi, festivali, sport, tajne, religije, običaji, mistika, svjetske političke intrige i mnogo drugoga što nije rečeno, od davnina su privlačili pažnju najvećih svjetskih putnika.

Dobrodošli u Sarajevo.