Kulturno i prirodno naslijeđe regiona Srebrenica – Drina

Srednje Podrinje od Ustikoline i Goražda na jugu do Zvornika na sjeveru je brdovito i uglavnom poljoprivredno područje, poznato po proizvodnji voća. Najvažniji grad kroz čitavu poznatu pisanu historiju Podrinja (Gornje, Srednje i Donje Podrinje) je svakako Srebrenica, kao stari rudarski grad još iz prahistorije i vremena antičkog Rima. Zbog izuzetne ekonomske važnosti područje Srebrenice je bilo predmet mnogih sukoba, ali je nesporna historijska činjenica da je uvijek pozitivno uticalo na ukupan privredni život čitavog Podrinja.

Rim je u vremenu antike tolerirao korištenje domaćih kultova, uz poštivanje Rimskog panteona. Vjerska tolerancija je karakterizirala i srednjovijekovnu državu Bosnu i nastavljena je u vremenu Osmanlija, Austro-Ugarske Monarhije i obadvije Jugoslavije. Onda su 1992. godine, oživljene fašističke ideje iz Drugog svjetskog rata i nacionalisti su krenuli u uništavanje Bosne i Hercegovine. Kulturna baština je sistematski uništavana, u pravilu na teritorijama van kontrole Armije R BiH. Rezultat agresije susjednih država koje su zloupotrijebile dvomilenijski multinarodni karakter Bosne i Hercegovine  je bio preko 2,5 miliona raseljenih i prognanih, preko 100 hiljada ubijenih, preko 350 hiljada invalidiziranih lica, uništena privreda, razoreni gradovi i izvršen presuđeni genocid sa ciljem podjele zemlje između R Srbije i R Hrvatske.

Nikakve dvostruke autoceste neće razviti Podrinje bez rješavanja bosanske paradigme.

Prof. dr. Mehmed Bublin u knjizi Bosna – Tragovi postojanja i uništavanja ( Sejtarija, 2012.)  smatra da bi bosanska paradigma mogla biti nagovještaj jedne nove paradigme za svijet. “Evropska i američka politika prema Balkanu bazira se na njenim mitovima o zavađenim plemenima, kao i uticaju nosilaca islama kao manje vrijednih ljudi, što je ostatak iz kolonijalizma. Prirodne i kulturne vrijednosti, multilateralnost, razni utjecaji u prethodnim epohama ostavili su tragove isprepletenosti kultura i formiranje posebnog identiteta koji karakterizira bosanska paradigma. Jednom je jedan putnik iz Kine rekao da je Bosna neotkriveno blago Evrope. Balkan je kolijevka zapadne civilizacije i veliki dio današnje Evrope još ne vidi značaj integracije Balkana, a u pojedinim glavama još su prisutni elementi kolonijalne i neokolonijalne logike”.

Brošura je rađena (2018.) za potrebe izrade Masterplana regiona Srebrenice – Drina.

Kulturno i prirodno naslijedje regiona Srebrenica – Drina

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Google photo

You are commenting using your Google account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s