Vidimo li značaj kulturnog potencijala Sarajeva?

Moderni „pametni“ gradovi u svijetu unazad više od decenije koriste teoriju sustava kao jednu od važnih metoda u strateškom planiranju. Šta je sustav ili sistem? Sustav može da bude velika korporacija, grad, organizam čovjeka, ekosustav… odnosno svaki skup pojedinačnih dijelova koji funkcioniraju zajedno. Bosanskohercegovačko društvo se unazad trideset godina veoma rijetko bavi planiranjem bilo čega, a ako to i čini onda ne uočava ulogu ključnih elemenata koji mogu promijeniti svaki složeni sustav. Vidimo li šumu od drveta?

Često sam bio u prilici, kao član koordinacionih odbora za izradu raznih razvojnih dokumenata, da se uvjerim u još uvijek prisutan način konvencionalnog razmišljanja posljedičnih veza samo dva različita zbivanja, kao npr. Povećavati područja pod šumama i osigurati njihovo održivo upravljanje i eksploataciju. Od drveta se tu ne vidi šuma ali i mnogo drugo rastinje, životinje, tlo, voda… odnosno kakav je međusobno posljedični uticaj eventualne eksploatacije šume na cjelokupan ekosustav. Kakav je uticaj postojanja šume na aero zagađenje grada. Jedan hektar šume fotosintezom asimilira 10,4 tona CO₂ na godinu, a proizvede 20 tona kisika. Jedan hektar šume pročisti na godinu oko 7.000 m³ vode, a zadrži oko 50 tona čađi. Prije agresivnog rata na svakog stanovnika Sarajeva otpadala je površina oko 4 m² zelenila, a u ratu je devastirano (osim Ilidže) preko 90% parkova. Zbog toga i mnogo drugog što nije rečeno parkovi u urbanim sredinama su veoma važni.

Muzički paviljon u parku Atmejdan

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine decenijama ne poštuje Dejtonski sporazum koji nalaže pravni kontinuitet za sve ono što nije decidno navedeno u tzv. Anexu 4. (Ustav BiH), odnosno da je država Bosna i Hercegovina pravni sljednik osnivača sedam državnih institucija kulture (Zemaljski muzej BiH, Historijski muzej BiH, Narodna i univerzitetska biblioteka BiH, Umjetnička galerija BiH, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Biblioteke za slijepa i slabovidna lica BiH i Kinoteke BiH). Dobra vijest je da je Vlada KS prihvatila privremeno finansiranje navedenih institucija.

Razvoj sustava je dobivanje cjelovitije slike njegovog funkcioniranja. Naprimjer izrada studije provedivosti razvoja javnog kantonalnog željezničkog prijevoza najviše kvalitete koji bi povezivao gradove i u regiji je ključ za razvoj saobraćajno lako dostupnih centara, radikalno smanjuje urbano aerozagađenje, broj motornih vozila, štiti zagađivanje poljoprivrednog zemljišta i pokreće širok spektar  drugih mogućnosti. Na žalost svjedočimo pokušajima uvođenja motornog saobraćaja u samo srce pješačke i zone parka u Sarajevu (Trg Oslobođenje – Alija Izetbegović).

Četverogodišnje ubijanje multietničkog Sarajeva i kulturocid

Uništavanje multikulturnog karaktera i kulturnog naslijeđa u Bosni i Hercegovini je vršeno sistematski, posebno na teritorijama van kontrole Armije RBiH i posljedica je potpuna razorenost sustava baštine države. Uništavanje kulturnog i prirodnog naslijeđa je nastavljeno i u poraću.  Naše kulturno naslijeđe nije značajno po monumentalnosti i svojim dimenzijama već po raznovrsnosti oblika i poruka koje ga čine jedinstvenim. Na svakom koraku se spotičemo na visoka dostignuća naših predaka i savremenika, ali često sa zaprepaštenjem uviđamo nedozvoljivo nizak stepen opće kulture, politički radikalizam i nizak obrazovni nivo nacije. Posljednji primjer su komentari na svjetski uspjeh filma Quo vadis, Aida, sada već planetarno poznate rediteljke Jasmile Žbanić. Poznati glumac i javni djelatnik je tako odmah najavio i snimanje svog filma o ex. komandantu Naseru Oriću?!

Usklađivanjem poreske politike u industriji filma sa zemljama u susjedsvu, Bosna i Hercegovna bi postala poligon za mnoge filmske producente iz svijeta – apeluje rediteljka Jasmila.


Industrije kulture i sporta, a naročito industrije muzike, filma, muzeologija, festivali…, kao i zaštićeni dijelovi prirode,  nacionalnim ekonomijama u Evropi i svijetu donose ogromne prihode, osim u Bosni i Hercegovini. Svi oblici kulture pa i sporta su postali neoliberalni hipermarket i nalaze se na tržištu, osim teatra kao jedine žive umjetnosti koji će u budućnosti imati najveći uticaj na način razmišljanja. Međutim kultura su i vrijednosti, stavovi, vjerovanja, orijentacije koje preovlađuju u jednom društvu, a tu bosanskohercegovačko društvo ima neotkrivene potencijale za promjene. Ratna trauma je natjerala Njemačku i Japan da se preobraze u uspješne demokratske, pacifističke zemlje, visoke socijalne zaštite. Politička i društvena akcija može stvoriti kulturne pretpostavke za ekonomski razvoj i takvih primjera ima mnogo u svijetu. Bosna i Hercegovina je kao najuspješniji i industrijski najrazvijeniji dio ex. Jugoslavije, pa i čitavog Balkana to već dokazala. Kako onda Bosna da opet bude svoja? Primjere uspješnih gradova imamo i u zemljama sa najrasprostranjenijom korupcijom (Brazil, Rusija, Indonezija, Jugoistočna Azija…).

Arhitekta Renzo Piano polovi idejni projekat Muzeja savremene umjetnosti Ars Aevi

Sarajevo ima historijsku šansu da dobije svoj veliki Muzejski kvart (MQ), po ugledu na velike metropole svijeta koji bi po značaju i veličini bio najveći na Balkanu. Uz Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, koji je i dalje najveća i najstarija kulturna institucija na Balkanu, tu bi bio i Historijski muzej Bosne i Hercegovine koji tretira kompletnu jedinstvenu historiju BiH do danas. Uz navedene muzeje dodiruje se i lokacija buduće zgrade Muzeja savremene umjetnosti – Ars Aevi, po projektu velikog svjetskog arhitekte Renza Piana, koji u svojoj kolekciji (jedna od pet najznačajnijih zbirki na svijetu) ima reprezentativna djela najznačajnijih savremenih umjetnika svijeta. Izgradnjom zgrade Muzeja Ars Aevi Grad Sarajevo bi dobilo kreativni art hub (središnjicu) savremene kreativne umjetnosti regiona, svjetskog značaja. Ostaje nada da će Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH u skladu sa proglašenim Historijskim urbanim krajolikom Sarajevo, za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine, spriječiti besmislenu izgradnju Prve transferzale kroz budući jedinstveni Muzejski kvart – MQ Sarajevo.

Vratnik, budući sarajevski Montmartre. Lijevo Jajce kasarna (budući Saray), Bijela Tabija i sasvim desno Vratnička kapija sa bedemima

Na drugoj, istočnoj strani nacionalnog spomenika (Historijski urbani krajolik Sarajevo) neophodno je obnoviti i adekvatno rekonstruirati nacionalni spomenik Jajce kasarnu (bivša kasarna Eugen Savojski) i pretvoriti u multifunkcionalni dvorac kulture – Saraj, do kojeg bi se stizalo kosim liftom. Bivši političar Fehim Škaljić uvjerava da postoje idejna rješenja izgradnje kosog lifta. Političkom akcijom bi se nekadašnja vojna namjena pretvorila u multifunkcionalnu kulturnu i reprezentativnu državnu namjenu za spektakularne projekcije, skupove, promocije… sa najljepšim pogledom na vizuru Grada. Istovremeno Grad bi trebao preuzeti na upravljanje (JP Sarajevo) i obnoviti i rezidenciju Konak i time stvoriti minimalne pretpostavke za pokretanje stalne godišnje manifestacije Svjetski kulturni forum u Sarajevu. Uporište za takav ambiciozni poduhvat Grad Sarajevo ima u ogromnom broju gradova prijatelja i pobratima širom svijeta. Gradovi prijatelji i pobratimi bi bili, uz druge zainteresirane gradove, stalni članovi Svjetskog kulturnog foruma. Odmah bi bili vidljivi direktni efekti kulturnog turizma, ali i indirektni – građevinske investicije u smještajne objekte, saobraćajnice, aerodrom, željeznicu… Neprivredni resursi bi se pretvarali u privredne atrakcije koje ostvaruju ekonomske efekte.

Osnivanje makroregiona Alpe u Insbruku. Ima li Grad potencijal za pokretanje Svjetskog kulturnog foruma u Sarajevu?

Bosna i Hercegovina sa 2,7 miliona stanovnika (2018.) i stopom emigracije od 49,5% (1992-2018.) po podacima UNDESA je među vodećim zemljama svijeta. Pitanje zašto odlaze mladi ljudi nije dobro postavljeno? Pravilno je pitanje šta vlade čine da zadrže mlade ljude?

Grad Sarajevo sa novom gradonačelnicom Benjaminom Karić i njezinim mladim timom, kojima želimo sretan i uspješan mandat, imaju historijsku šansu da u prvom mandatu pozicioniraju Sarajevo među 10 top kulturnih destinacija svijeta. To se može ostvariti samo u skladu sa nadležnostima i podrškom Vlade Kantona Sarajevo (nadležna za uspostavljanje upravljača destinacije i oblikovanje kulturnog i prirodnog naslijeđa za međunarodno tržište), Vlade FBiH (nadležne za obnovu nacionalnih spomenika i izradu novog pravnog okvira), Ministarskog vijeća BiH (nadležnog za državnu imovinu i međunarodne odnose), a posebno uz podršku Komisije za nacionalne spomenike Bosne i Hercegovine koju trenutno vodi etički i stručno fundiran arhitekta Faruk Kapidžić. Industrija turizma je proizvod koji treba razvijati, a kultura je ključ tog proizvoda. 

Sarajevo ima sve uvjete za pokretanje kantonalne i međugradske željeznice

Grad Sarajevo kao mala administrativna jedinica u Bosni i Hercegovini je u jedinstvenoj prilici da pokrene neophodne društvene, političke i ekonomske promjene u čitavoj državi.

Sretna vijest je da Prednacrt strategije Kantona Sarajevo 2021-2027. predviđa uspostavljanje upravljača destinacije Sarajevo i izgradnju zgrade Muzeja savremene umjetnosti Ars Aevi, kao umjetničkog kreativnog centra (art hub) regiona. Istovremeno utopljavanje zgrada i uljepšavanja vizura grada morala bi postati norma i obaveza za sve nivoe vlasti u Kantonu Sarajevo..

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Google photo

You are commenting using your Google account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s