Može li političko rukovodstvo biti pokretač kulturnih promjena?

Da li je moguće da su tzv. bošnjačke političke stranke (vladajuće i opozicione, od ljevice do desnice) nakon svega što se desilo, što se upravo dešava i što se još može desiti, toliko ogrezle u korupciji da panično traže bilo kakav truli politički kompromis radi zadržavanja status quoa?  

Američki akademik Lorens Harison, bivši direktor USAID-a u raznim zemljama Latinske amerike, koautor knjige Kultura je važna – kako vrijednosti uobličavaju ljudski život (Lawrens E.Harrison, Samuel P. Hungtinton, Plato, Beograd, 2004.), postavlja ključno pitanje: može li političko rukovodstvo, umjesto pretrpljene nesreće, biti pokretač kulturne promjene? Autori pod kulturom ne podrazumijevaju samo intelektualne, muzičke, umjetničke i književne proizvode društva već i način života jednog društva, njegove vrijednosti, praksu, simbole, institucije i ljudske odnose.

Da političko rukovodstvo može biti itekako pokretač promjena potvrđeno je na primjeru više zemalja, kao što je to Singapur koji zajedno sa Danskom, Švedskom, Finskom i Novim Zelandom je zemlja sa najmanjom stopom korupcije na svijetu. Među zemljama sa najrasprostranjenijom korupcijom na svijetu su Indonezija, Rusija i nekoliko latinoameričkih i afričkih društava. Korupcija je inače najniža u protestantskim društvima sjeverne Evrope i onim društvima koja su nastala od Britanskih iseljeničkih zajednica. Konfučijanske zemlje se nalaze uglavnom u sredini.

Lawrence Harrison

Akademik L. Harison navodi deset faktora vrijednosti, stavova i sklopova mišljenja po kojima se razlikuju progresivne od statičnih kultura. Faktore ne navodim jer mi se u ovom trenutku ugroženosti i samog opstanka države Bosne i Hercegovine to čini besmislenim. Potrebno je samo pomenuti da je mjenjanje tradicionalne kulture moguće. U Peruu se đacima propagira deset sličnih zapovjesti razvoja: red, urednost, tačnost, odgovornost, uspješnost, poštenje, poštovanje prava drugih, poštovanje zakona, radna etika i štedljivost.

Velika i obećavajuća intelektualna struja okrenuta kulturi i kulturnim promjenama kruži cijelim svijetom i od značaja je za siromašne zemlje, ali i siromašne manjine u bogatim zemljama. Multikulturna Bosna i Hercegovina je već pokazala i dokazala u novijoj historiji, da može, ali pod uvjetom da „bude svoja” biti prva u regionu pa i na Balkanu. Na žalost Evropa je hibernirala (zimski san) bitnu tradicionalnu bosanskohercegovačku vrijednost zasnovanu na ljudskim pravima i raznolikosti potičući u Bosni i Hercegovini već trideset godina načelo cuius regio, illius religio (čija zemlja, njegova religija) koje u njoj nije nikada vladalo.

Kamen – umjetničko djelo Brace Dimitrijevića

Kakvu korist onda može imati Evropa od uključivanja Bosne i Hercegovine u NATO i Evropsku uniju? Od ovakve etnički podjeljene BiH (po evropskoj formuli) kao kriznog prostora koje je postalo poprište nadmetanja velikih sila, susjeda i inostranog kriminalnog kapitala, bez vizije i kocepta razvoja – nikakve. Od obnovljene građanske i stabilizirane Republike Bosne i Hercegovine kao političkog i ekonomskog kooperativnog prostora, NATO i EU može imati ogromne i nemjerljive koristi. Bosna i Hercegovina je srce Evrope koja posjeduje veliko nacionalno blago koje želi nesebično podijeliti sa drugima, ali Evropa to mora da shvati zbog svoje dugoročne stabilnosti.

Raznolika priroda Bosne i Hercegovine sa svoja registrirana 252 ekosustava koji izgrađuju 11 pejzaža ili bioma, autohtonim biljnim i životinjskim svijetom koji čini 30% posebnih ekotipova od ukupne flore i faune, sa ukomponiranim multikulturnim karakteristikama od kojih su najvidljiviji jedinstveni u Evropi (autohtoni) srednjovjekovni zajednički nadgrobni spomenici – stećci, pod kojima su se pokapali katolici, pravoslavni i pripadnici Crkve bosanske uz različite rituale… su naše nacionalno blago.

Konzerva humanitarne pomoći – umjetničko djelo Nebojše Šerića Šobe

Američki opisivač prirode Pol Džejmison (Paul Jamieson) kaže da je najbolji i najuzvišeniji način na koji priroda (sa ukomponiranim kulturnim karakteristikama) može da posluži jeste da se pretvori u riznicu kulture. Tako bi naše nacionalno blago postalo nacionalna klasika ravna djelima naših najvećih bosanskohercegovačkih književnika, slikara, pjesnika i drugih umjetnika. To nije moguće dostići bez funkcionalnih državnih institucija, ojačanih mjesnih zajednica u općinama kao temelju lokalne samouprave, sekularnog društva i nezavisnog pravosuđa.

Bosanskohercegovački identitet je autentična kultura koja zaista postoji uz vjersku toleranciju razumijevanja drugog i drugačijeg. Bosanskohercegovačko univerzalno, autentično kulturno i prirodno naslijeđe se ne može uskogrudno prisvajati i regionalno dijeliti jer zajedno i nedjeljivo utiče na životne i stvaralačke procese u društvu.

Politički, društveni i ekonomski tridesetogodišnji haos, u nekim dijelovima zemlje i aparthejd, nametnut Bosni i Hercegovini ratom i hibridnim ratom u poraću (1991-2021.) od strane susjednih zemalja i podrškom Evrope se ne može riješiti žalosnom idejom karikaturalnog novog „Westfalskog mira” (mirovni ugovor katolika i protestanata iz 1648.) u kojem bi se priznala ravnopravnost konfesija po načelu čija zemlja, njegova religija i uveli etnički izborni regioni.

Prof. dr. Mehmed Bublin

Bosanskohercegovački građani su pokazali nevjerovatnu otpornost da stvari vrate onakve kakve su one oduvijek i bile i da historija Bosne i Hercegovine ne ostane prekrojena silom i masovnim zločinima.  Zaključak je da je tradicionalna kultura moćnija od ekonomije i nametnutih etnopolitika.

Prof. dr. Mehmed Bublin je u knjizi Bosna – Tragovi postojanja i uništavanja (Sejtarija, 2012.),  svojevremeno zabilježio 4 moguća scenarija razvoja koja su aktuelna i danas jer su se u međuvremenu politička djelovanja na uništavanju Bosne i Hercegovine veoma radikalizirala. Scenarije parafraziram sa komentarima.

Historijski muzej Bosne i Hercegovine – Lebdeća kocka, remek djelo upisano u Svjetsku antologiju savremene arhitekture XX stoljeća, danas je u jadnom stanju

Prvi: BiH pod nadzorom EU. Ovaj scenario je postojeći i može trajati ograničeno vrijeme. Šovinisti, etnocentrične elite i međunarodna zajednica su se orijentirali na politička, ali ne i na ekonomska pitanja. Postdejtonski period tzv. konstitutivnosti naroda je generirao etnonacionalizam, feudalizaciju terotorija koja je pogodovala razvoju apsolutizma, a na nekim dijelovima porodila i aparthejd. Anex 7. (povratak) Dejtonskog mirovnog sporazuma nije ostvaren, a u općem ekonomskom, društvenom i političkom smislu rezultat je katastrofalan. Drugi: BiH kao most prema Turskoj i Islamskim zemljama. Ovaj scenario se nameće agresivno, te je i novi visoki predstavnik Schmidt prve konsultacije obavio u Zagrebu, Beogradu i Ankari. Ovaj scenario nema uvjeta da se sam razvija bez stalnih poticaja i može biti od značaja za povezivanje EU preko Bosne sa Islamskim zemljama. Treći: BiH kao trajni krizni prostor. Ovaj scenario nije prihvatljiv za Evropu i svijet radi dugoročne nestabilnosti našeg regiona. BiH bi postala otvoren „prostor za igru” inostranog kapitala i nadmetanja velikih sila za ovladavanje teritorijom. Četvrti: Republika Bosna i Hercegovina kao samostalan kooperativan razvojni prostor politički i ekonomski stabiliziran i integriran u NATO i EU. Na ovaj način gradilo bi se složeno i otvoreno društvo, homogeno i raznoloko istovremeno, slično kao u Americi, Švicarskoj i dr. zemljama.

E sada se pred nas postavlja ključno pitanje: ima li u današnjoj duboko korumpiranoj i etnopolitički feudaliziranoj Bosni i Hercegovini i regionu Zapadnog Balkana političkih snaga da umjesto pretrpljene nesreće, budu pokretači kulturnih promjena? Naravno da ima, ali bez pokretanja novog Haškog tribunala ovaj put za korupciju, stvari će ići teško.

One thought on “Može li političko rukovodstvo biti pokretač kulturnih promjena?

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Google photo

You are commenting using your Google account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s