Mostovi Sarajeva

Kozija ćuprija je jedini most na Miljacki sačuvan u izvornom obliku i jedan je od najznačajnijih spomenika kulture u Bosni i Hercegovini.

Carigradski drum ili stambolska džada koji je vodio iz Sarajeva, počinjao je na lijevoj strani Miljacke,  vodio preko Alifakovca, a potom prelazio na desnu stranu rijeke. Taj put je u vremenu od XV do XIX stoljeća vezao čitavu Bosnu sa Sandžakom, Srbijom, Makedonijom, Carigradom i cijelim Istokom.

Most je vjerovatno zadužbina Mehmed-paše Sokolovića. Smatra se da je poslije gradnje mosta u Višegradu jedan učenik najvećeg arhitekte svijeta Mimar Sinana sagradio most na Žepi, a drugi Koziju ćupriju – (Džemaludin Ćelić, Mehmed Mujezinović “Stari mostovi u Bosni i Hercegovini”, Sarajevo-Publishing, 1998.).

Po istoj životinji nazvano je selo i most ispod njega. Slični toponimi su planina Kozara i mjesto Kozarac.

Kozija ćuprija

Kozija ćuprija

Na Kozijoj ćupriji su stoljećima dočekivani bosanski veziri uz poklone, muziku i prangije, a nakon tri dana gostoprimstva ispraćani u Travnik i Banja Luku. Sarajevo je ljubomorno čuvalo status slobodnog grada koji je polovinom XIX stoljeća ukinuo Omer paša Latas i nasilno uspostavio sjedište vezira u Sarajevu.

Brana na Bentbaši

Brana na Bentbaši

Drveni most na Bentbaši (malo uzvodno od današnje brane) je vjerovatno izgrađen 1782. godine, kao zadužbina Mehmed-age Džine, a služio je za hvatanje trupaca koji su plovili Miljackom.

2633j

Šeher-Ćehajina ćuprija na staroj razglednici

Šeher-Ćehajina ćuprija je dosta slična Latinskoj ćupriji. Most je podigao neki Alija Hafizagić 1585. godine, a dvije opravke mosta su finansirale sarajevske žene – Atija-hanuma Hadžimusić 1834. i Amina, kći Ahmeta iz Kalim hadži-Alijine mahale 1841. godine.

Most je više puta popravljan i mijenjan kada je jedan luk zazidan u novu cestu tako da sada most ima četiri luka. Posljednji put je most restauriran 2002. godine.

09-zs

Nekadašnji izgled Careve ćuprije

Isa-beg Ishaković postavlja temelje (1462.) dalekosežnoj urbanizaciji grada i na putu od Bistrika prema Kovačima gradi most – kasnije Careva ćuprija, na lijevoj strani Miljacke gradi prvu džamiju – na tom mjestu je kasnije izgrađena Careva džamija (1566.), gradi prvi hamam (obnovljen 2015.), objekte vojno administrativnog sjedišta, karavan-saraj (kasnije nazvan Kolobara han), te izvjestan broj dućana, a u selu Brodac podiže zaviju (tekiju) sa musafirhanom i imaretom (besplatnom kuhinjom).

Carev most je sagradio Hadži Husein-aga Haračić, poslije 1619. godine, nakon što je poplava porušila stari most Isa-bega Ishakovića, koji je bio nešto niže od današnjeg, a obnovio ga je Hadži Mustafa Bešlija ((1792). Austro-Ugarska uprava je 1897. godine, sagradila prvi betonski most uzvodno od ovih prvobitnih. Most i danas nosi isti naziv.

sarajevo-flixbus-1

Latinska ćuprija

Latinska ćuprija se spominje iz 1541. godine, koju je podigao neki sarač Husein, sin Širmerdov, izgleda da je bio od drveta. Iz jednog zapisa sudskog protokola saznajemo da se 1565. godine, ovde nalazio kameni most trgovca Hadži Abdulah-age Brigo. Spominju se majstor Jovan, kovač Maksim, klesari Ahmed i Grga… U vremenu Austro-Ugarske mostu su dodani trotoari.

Ćumurija_at_night

Ćumurija most

Ćumurija most je povezivao At-mejdan i Ajas-pašinu džamiju (na mjestu hotela Central), a sagradio ga je 1565. godine, Hadži Hasan. Nazvan je po lugu od drvenog uglja – ćumura, kojeg su tu istresali obližnji majstori sabljari. Most je 1886. godine, porušen i zamjenjen željeznim, a danas je armirano betonski sa željeznom konstrukcijom.

1000px-Drvenija_most_uzvodno_24022014375

Drvenija

Drvenija most je izgrađen (1898.) u vremenu Austro-Ugarske i povezuje čuveni školski kvart, a zbog čestih oštećenja od nabujale Miljacke je 1980. godine, zamijenjen betonskim kada je zadržana drvena ograda.

osma mostovi sa

Čobanija most

Čobaniju most je sagradio 1557. godine, Čoban Hasan Vojvoda, a popravljao ga je šejh Hasan Kaimija pa ga je narod prozvao „Šejhanija most“. Današnji most je izgledom iz 1888. godine, a nakon posljednjeg rata je temeljito rekonstruiran donacijom Vlade USA.

Mostovi Sarajeva

Uvrnuti most, Festina-Lente (požuri-polako)

Uvrnuti most,  Festina – Lente (požuri – polako) je sagrađen (2012.) po ideji tri studenta Akademije likovnih umjetnosti – ALU, Adnana Alagića, Bojana Kanlića i Amile Hrustić. Most spaja Akademiju (ALU) sa Radićevom ulicom.

Eiffel_Bridge_on_Miljacka_River_at_night

Stari Skenderija most

Skenderija most je prvobitno bio drveni most koji je povezivao zadužbine Skender-bega Mihajlovića u XV stoljeću. Na lijevoj strani Miljacke Skender-beg je podigao (1485-1490) jednu tekiju (zaviju) za derviše nakšibendijskog reda i imaret. Na desnoj strani, nasuprot tekiji podigao je sebi dvor i karavan-saraj.

Uz te objekte je formirana čaršija na Hisetima. Oko Skenderija mosta početkom XVI stoljeća, sin Skender-paše, Mustaj-beg Skenderpašić (1515) gradi prvu potkupolnu džamiju u Sarajevu u narodu poznata kao Skenderija (srušena radi izgradnje KSC Skenderija), a Gazi Ali-paša (1560) na suprotnoj strani uz Koševski potok gradi Ali-pašinu džamiju.

Današnji most je postavljen (1883) kao privremeno rješenje, a rađen je po tipskom projektu Goustaf Eiffela predviđenom za željeznički saobraćaj.

1skendarhiva_050

Veliki armirano-betonski most je sagrađen u drugoj polovini XX stoljeća, kada je građena KSC Skenderija.

Most Suade i Olge

Most Suade i Olge

Most Suade (Dilberović) i Olge (Sučić), nosi ime po djevojkama koje su na tom mostu ubijene u antiratnom protestu civila 05. aprila 1992. godine. Prije posljednjeg rata most se nazivao Vrbanja most, a u današnjem obliku je izgrađen u drugoj polovini XX stoljeća, u vremenu gradnje Grbavice.

Most je prvobitno nosio ime Čirišhana most, po čirišhani maloj tvornici tutkala, gdje su bili tabaci (prerađivači kože), a sagradio ga je neki trgovac Jevrej u XVIII stoljeću. Sarajevski kroničar M.M. Bašeskija je zabilježio da je u mjesecu muharemu 1208. (09.VIII do 07.IX 1793.) jedan trgovac Jevrejin dao da se sagradi most za 600 groša. Ovo je jedini slučaj u vremenu vladavine Osmanlija da se kao investitor pojavljuje nemusliman. Pretpostavlja se da je zadužbina nastala da bi se olakšao pristup Jevrejima na njihovo groblje (Staro jevrejsko groblje).

Most Ars Aevi

Pješački most Ars Aevi

Pješački most Ars Aevi je poklon gradu svetskog arhitekte Renza Piana koji je Sarajevu donirao i idejni arhitektonski projekat budućeg Muzeja savremene umjetnosti Ars Aevi u Muzejskom kvartu – MQ, u Sarajevu.

rimski-most-ilidza

Most na Plandištu ili rimski most

Od kamenih mostova sačuvan je još i tzv. rimski most na Plandištu kod Blažuja iz XVI stoljeća, izgrađen u vremenu Osmanske uprave. Naziv rimski most je vjerovatno baziran na uzidanim detaljima sa rimskih građevina koji su nađeni na mostu. Najstariji dokument ga spominje kao „Bosna basi kuprisi“ (most kod izvora Bosne).

Ostali mnogobrojni nepomenuti mostovi su armirano betonski mostovi izgrađeni na Miljacki od druge polovine XX stoljeća do danas. Svi pomenuti mostovi su nakon posljednjeg rata obnavljani.

(Preneseno iz knjige, Z. Bibanović, Kulturno i prirodno naslijeđe Sarajeva, MIB Sarajevo, 2015.).

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Google photo

You are commenting using your Google account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s