Može li Sarajevo postati kulturna top destinacija svijeta? (Treći i završni dio)

Brend destinacije je mješavina osnovnih karakteristika nekog regiona ili mjesta koje ga čini osobenim i vrijednim pamćenja. Prema tome izrada turističkog brenda je od ključnog značaja za budućnost svake destinacije.

Na Tentativnoj listi Svjetske kulturne baštine – UNESCO, nalazi se između ostalih lokaliteta u Bosni i Hercegovini i Staro historijsko jezgro (Baščaršija) u Sarajevu, površine 54 ha, kao jedinstveni spomenik multikulture u svijetu. Turističko zoniranje grada uglavnom na Staro historijsko jezgro već je u problemu zbog prekapacitiranosti od koje boluju i mnoge druge destinacije u Evropi i regionu (Dubrovnik, Plitvička jezera…).

2004818

Arheološki ostaci starog Tašlihana ili moderni trgovinski centar?

Interesantno je da je u vremenu Kraljevine Jugoslavije tadašnji hotel Evropa tražio izgradnju trgovinskog centra na mjestu ostataka starog Tašlihana. Danas to isto traži menadžment hotela Europa uz saglasnost IVZ-a i Komisije za zaštitu spomenika kulture BiH.

Širi obuhvat od Starog historijskog jezgra ima Historijsko područje grada koje se prostire na površini od 250,5 ha i obuhvata prostor između Vratničkog bedema na Zmajevcu i Bijeloj tabiji do Marijin dvora i budućeg Muzejskog kvarta (MQ) po pravcu istok – zapad i od područja Koševskih parkova, Čekaluše i Vrbanjuše do Alifakovca i Skenderije po pravcu sjever – jug.

Veoma rijetko u svijetu je moguće prošetati gradom, u dužini od nekoliko kilometara, od spomenika kulture iz prahistorije i srednjeg vijeka (Bijela tabija), dijelom trase stare rimske ceste koja je vodila od Ilidže preko Baščaršije i Pašinog brda za istočne krajeve, kroz dio grada iz Osmanskog perioda, a potom dijelom grada iz perioda Austro-Ugarske Monarhije do modernih vremena i Muzejskog kvarta – MQ, u Sarajevu.

Vratnik_Sarajevo_2

Panorama Vratnika sa Žutom tabijom i Jajce kasarnom na zapadu i Bjelom tabijom na istoku

Otvaranjem kompletnog Historijskog područja grada za pješački saobraćaj, reduciranjem motornog saobraćaja, izgradnjom turističkih bus koridora sa „foto stajalištima“ i izgradnjom kosog lifta za Vratnik, potaknulo bi se masovno samozapošljavanje i turistička valorizacija grada. Vratnik bi tako za nekoliko godina postao sarajevska verzija Montmartrea.

IDF-banner_en-2018

Radi poboljšanja kvalitete zraka u sarajevskoj kotlini, u urbanoj zoni grada (samo 8% ukupne površine Kantona Sarajevo na kojem živi oko 89% stanovnika) hitno bi se pristupilo sadnji milion novih stabala adekvatnog drveća.

Istovremenom izgradnjom koncertne dvorane na Marijin Dvoru i oblikovanjem Muzejskog kvarta – MQ, grad Sarajevo bi dobio neophodne pretpostavke za izrastanje u kulturni centar Evrope. Tako bi Sarajevo na početku trećeg milenija, napravilo prekretnicu mnogostruko veću od one koju je grad doživio gradnjom KSC Skenderija, davne 1969. godine. Zaboravljena i nečinjenjem uveliko kompromitirana vizija – Sarajevo metropola, Sarajevo grad unosnog poslovanja, Sarajevo grad ugodnog življenja bi bila na dohvatu ruke.

stat

Arhitektonsko-urbanistička rješenja se moraju donositi uz učešće javnosti i uz saradnju sa multidisciplinarnim timovima

Muzejski kvart – MQ bi uz Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, remek djelo arhitekte Karla Paržika u stilu italijanske renesanse, Muzeja historije Bosne i Hercegovine, remek djelo zagrebačke moderne polovine XX stoljeća, arhitekata Šmidihena, Magaša i Horvata, buduće zgrade Muzeja savremene umjetnosti – Ars Aevi, remek djela svjetskog arhitekte Renza Piana, obuhvatio i Vilsonovo šetalište sa mostom Ars Aevi.

Catlett-Argonne-002

Muzejski kvart – MQ bi se redizajnirao po najvećim arhitektonsko-urbanističkim standardima izgradnjom Muzejskog paviljona po uzoru na Pavillon sur Champs Elysee u Parizu koji bi djelovao u sklopu Zemaljskog muzeja BiH, a čitav prostor bi se hortikulturno uredio. Time bi se riješio i otvoreni kanalizacioni kolektor (nekadašnji Pofalićki potok) koji sada presijeca budući MQ.

Paviljon bi imao multifunkcionalnu namjenu (mogućnosti pretrage digitaliziranih arhiva i zbirki uz ugostiteljsku i trgovinsku (suveniri) i sl. ponudu). Paviljon bi bio povezan sa zgradom Zemaljskog muzeja ali bi mogao da djeluje i samostalno nakon završetka radnog vremena u Muzeju.

Pavillon des Champs Elysees

Pavillon des Champs Elysees

EU praksa dozvoljava institucijama kulture bavljenje dodatnim djelatnostima do 20% od ukupnih djelatnosti. Prihod od ulaznica u MQ bi se radikalno povećao postavljanjem nove politike ulaznica kao i prihodom od prodaje turističkih in/out vinjeta na stop-bus-u u ulici Franje Račkog.

Proces oblikovanja Sarajeva kao kulturne prijestolnice, osim arhitektonsko-urbanističkog, podrazumijeva i oblikovanje kulturne svijesti grada koja neće moći započeti bez političkih promjena. Proces postavljanja kulture na prvo mjesto poretka moći, iznad ekonomske, političke, tehnološke ili vojne, koji će otvoriti našu zajednicu i obogatiti svijet (V. Katunarić, „Bogovi, elite, narodi“, Antibarbarus, Zagreb 1994.),  teško će napredovati bez navedenih političkih promjena.

“Već je postalo bjelodano jasno da podjela vlasti i moći institucionalizacijom etničkih različitosti ne dovodi nužno do željenih razultata, bar ne u smislu funkcionisanja države i stvaranja povoljne klime za ekonomski rast i oporavak ratom razrušene i opustošene zemlje. Na državnom nivou situacija je takva da koncept power-sharinga ne funkcioniše u institucijama zasnovanim na etničkoj (proporcionalnoj) zastupljenosti – umjesto pozitivnog konsenzusa o kooperaciji kako bi se obnovile institucije, na snazi je negativni konsenzus oličen u sistematskom blokiranju usvajanja odluka neophodnih da bi se krenulo u rekonstrukciju” – zapisao je prof. Abazović još 2007. godine.

56264a3a-a508-4893-abf0-16120a0a0a6c-vratnik-sarajevo-690x480

Vratnik bi za nekoliko godina mogao postati sarajevski Montmartre

Ataše za kulturu Turske je utvrdio da su ključni elementi turističke promocije Bosne i Hercegovine za turističko tržište Turske: Ahdnama Mehmeda II Al Fatiha u franjevačkom samostanu Duha svetoga u Fojnici, Stari most u Mostaru i Baščaršija u Sarajevu.

Elementi turističke promocije nisu uvjek isti za sva tržišta. Za neka turistička tržišta priroda i aktivnosti u prirodi su od većeg značaja od kulturne ponude i obratno.

Ključni elementi turističke promocije Bosne i Hercegovine su kulturna i prirodna raznolikost, uz ukomponirane stare gradove i nekropole stećaka kao jedinstvenih svjedoka njene skladne multikonfesionalne srednjovjekovne zajednice.

Moderni spomenici multinarodne i multikonfesionalne bosanskohercegovačke zajednice su i spomenici NOB-a iz Drugog svjetskog rata.   Tu su i naši spomenici upisani na Svjetsku listu kulturne baštine – UNESCO, kao i spomenici koji se nalaze na Tentativnoj listi UNESCO-a iz Bosne i Hercegovine.

nagradazarealizaciju

Stepenište u Pruščakovoj ulici – lijevo prostorije Šahovskog kluba Bosna, četverostrukog prvaka Evrope u šahu

Napokon ključni elemenat turističke promocije Sarajeva bi bio: Sarajevo jedinstveni spomenik multikulture u svijetu i arhitektonsko-urbanističke slojevitosti.

Skraćeno: Sarajevo – kulturna kapija Evrope.

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Google photo

You are commenting using your Google account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s