Šta spriječava Čapljinu da postane velika svjetska turistička destinacija?

Čapljina (9 m/nv.) je grad cvijeća. U Čapljini se sastaju riječne doline Neretve, Trebižata, Bregave i Trebišnjice.  Aktivnosti na otvorenom su canoe safari na obližnjim rijekama Trebižat, Buna, Bunica i na jezerima Hutova blata.

Područje je bilo nastanjeno još u prahistorijskom dobu. U vremenu rimske uprave to je bila gusto naseljena oblast sa više naselja i velikim saobraćajnim značajem.

Godine 1893. obaviještena je javnost da su na Mogorjelu kod Čapljine otkriveni tragovi neke velike rimske građevine. Objekat je otkopan između 1899 i 1903. godine. Prvi istraživač Mogorjela je bio Karlo Patsch. Ruševine utvrđene rimske vile na Mogorjelu se ubrajaju u najznamenitije spomenike kasnoantičke arhitekture u širem regionu Zapadnog Balkana.

Mogorjelo+

Detalj iz rimske vile

Ispod sadašnjih ruševina stoje ostaci starijeg rimskog poljoprivrednog imanja (villa rustica fructuaria) iz I stoljeća koje je takođe otkopano i pripremljeno za razgledanje. Zgrade tog prvog imanja su vjerovatno razorene tokom III stoljeća n.e. Zgrada je uklopljena u kompleks  vile iz Dioklecijanova vremena (284. – 305. god. n.e.).

Rimski car Gaj Aurelije Valerije Dioklecijan (Gaius Aurelius Valerius Diocletianus) nije bio Rimljanin nego Ilir. Rodio se i odrastao kao rob u kući jednog senatora. Po dolasku na vlast uklonio je zastarjele patricijske institucije i formirao birokratsku državu na čelu sa carem – despotom. Ovaj se duh vidi i u građevinarstvu koje se prvo razvilo na njegovom dvoru u Nikomeđi (Mala Azija), a odatle prenijelo u cijelo carstvo.

Tipicni proizvodi Hercegovine

Čapljina je danas velika raskrsnica Vinske ceste kroz Hercegovinu koju je idejno pokrenuo NVO Wigwam iz Sarajeva još davne 2002. godine.

Unutar građevine stajao je magacin hrane, vinara, uljara, mlin i pekara. Ovdje su naročito vrijedne za vidjeti velike zemljane bačve (dolla) za ostavu ulja, pored njih pekara, a malo dalje veliki tisak za ulje (torculum) kao dokaz da se na imanju uveliko gajila maslina.

Uz objekat Mogorjela je tekla Neretva koja se u to doba zvala Naron. Istočna kula je zbog toga izgrađena na okrugloj osnovi da bi lakše odolijevala bujici rijeke. U jednoj od komora prema Neretvi bio je uređen nužnik, latrina, za javnu upotrebu, a voda za njegovo ispiranje je doticala kanalom iz dvorišta.

Zgrade su nasilno razorene oko 100 godina kasnije. Prema historijskim podacima Zapadni Goti na čelu sa Alarihom prošli su u pljačkaškom pohodu iz Grčke za Italiju (401. i 403. godine) gdje ih je put naveo preko Mogorjela. Malobrojni preživjeli stanovnici više nikada nisu ekonomski ojačali da obnove zgrade u starom obliku.

Na trasi stare uskotračne pruge za Dubrovnik

Na trasi stare uskotračne pruge za Dubrovnik

U južnom dijelu objekta su sačuvani tragovi dviju bazilika iz V stoljeća (basillica geminata). Crkve su bile sagrađene u doba kada se ovim krajevima kršćanstvo još nije potpuno proširilo. To se zaključuje po kadi u baptisteriju koja je bila udešena za krštenje odraslih osoba. Prag bazilike je za oko 1,5 metar nadvisivao razinu podova stare vile, koja se očigledno za samo nekoliko desetina godina zatrpala do te mjere.

Karlo Patsch je zaštitio nalazište i posvuda unaokolo zasadio razne biljke u cilju zaštite ruševina što danas cijelom kompleksu daje prijatan izgled. Nažalost ne raspolaže se pismenim podacima o Mogorjelu tako da se ne zna njegovo staro ime, a ni osobe koje su bile u vezi sa njim. Sama riječ je možda romanskog porijekla i treba da znači pošumljeni brežuljak.

Canoe safari na Trebižatu

Canoe safari na rijeci Trebižat

Rijeka Trebižat je jedinstveni hidrološki sustav. Jedna voda, a pet imena za rijeke koje poniru, a potom ponovo izviru pod drugim imenom. Ričina (čiji je izvor na 900 m n/v) – Vrljika – Tihaljina – Mlade – Trebižat ulijeva se u Neretvu u Strugama kod Čapljine na visini od 9 m m/v. Slični hidrološki sustavi su i u istočnoj Hercegovini gdje voda izvire pod jednim imenom, a potom ponire i izvire pod dugim nazivom (Zalomka – Buna).  Potrebno je znati da je rijeka Trebišnjica u Popovom polju prije betoniranja korita 1979. godine, bila najveća ponornica na svijetu.

download

Vinarija Rebac se idealno uklapa u program canoe safaria

Obližnji vodopad Kravice u općini Ljubuški  je spektakularan, posebno u proljeće. Učesnici canoe safaria dobivaju potrebnu opremu (prsluke, vesla…) i uz uputstva skipera se bezbjedno spuštaju rijekom u canoe dvosjedima. Ova atrakcija je istinski doživljaj prirode uz kupanje u rijeci i piknik na otvorenom…. Idealne rijeke za canoe safari su pritoke Neretve: Buna, Bunica, Trebižat, Krupa (park prirode Hutovo blato)…

Na području Čapljine se nalazi 47 nekropola sa 1256 stećaka, od toga 235 sa reljefnim dekorom, a 17 stećaka sa natpisima. U selu Opličići na mjestu Ploče je nekropola sa 61 stećkom (ukrašen 21); kod sela Dobrovo je nekropola sa 101 stećkom (ukrašeno 15); u selu Brštenici 78 (ukrašeno 11); u području Gornjeg Hrasna kod sela Elezovići je 91 stećak (ukrašeno 15, a 4 sa natpisima); kod sela Toplice su 84 stećka (ukrašena 22); blizu sela Glumine 62, od toga 14 dekoriranih (motivi: križ sa pticama, lov, kolo, stilizacije fantastičnih životinja i dr.).

Roberto Salinas Price pri posjeti Gabeli

Roberto Salinas Price prilikom svoje posljednje posjete Gabeli

Blizu Čapljine je mjesto Gabela, srednjovijekovni utvrđeni grad. Gabela je mjesto poznate hipoteze Roberta Salinasa Pricea iz San Antonia u Teksasu, da je trojanski rat bio u Hercegovini i da je mitska Troja baš u Gabeli.

Kada je Prajs 1967. godine, u potrazi za lokalitetom koji bi odgovarao Homerovim opisima Ilija došao u Bosnu i Hercegovinu, upoznao je ing.  Aristida Vučetića iz Dubrovnika koji je mnogo ranije iznio hipotezu da Odiseja govori o mjestima na dalmatinskoj obali i otocima.

Hutovo blato

Detalj iz Parka prirode Hutovo blato

Park prirode Hutovo blato obuhvata teritoriju od 74,11 km² koju dijele općine Čapljina i Stolac i sačinjavaju ga jezera i rijeka Krupa. To je ornitološki park ptica upisan na Ramsarsku listu zaštićenih područja. Zabilježeno je da tu slijeće oko 228 vrsta ptica. Nažalost u oktobru 2017. godine, u velikom podmetnutom požaru izgorilo je oko 80% parka.

Stari most u Klepcima kraj Capljine

Stari most u Klepcima kraj Čapljine

Počitelj (11 m/nv.) je udaljen oko 2 km uzvodno od Čapljine. Na prostoru starog grada Počitelja nisu nikada vršena arheološka istraživanja pa nam je njegova historija poznata samo iz pismenih dokumenata. Kao grad u posjedu hercega Stjepana Vukčića spominje se u poveljama kralja Alfonsa V (1.444.) i kralja Fridriha III (1.448.). To je stari grad kojeg je dodatno utvrdio mađarski kralj Matija Korvin (uz finansijsku pomoć hercega i Dubrovnika)  i (1466.) nazvao ga „Eccellentissimum castrum“. Grad su kasnije dograđivali Osmanlije, a posebno nakon 1693. godine, kada je obližnju Gabelu zauzela Venecija. Grad je u posljednjem agresivnom ratu (1992/95.) sistematski uništavan, a nakon rata je djelimično obnovljen i otvoren za posjetioce.

Počitelj+

Počitelj iz zraka

Početna degradacija naselja nastaje dolaskom velikog broja izbjeglica u posljednjem ratu (1992.-95.), a ciljana razaranja nastaju nakon protjerivanja bošnjačkog stanovništva nakon kojih su u Počitelj stigli hrvatski prognanici iz centralne Bosne i Kaknja. Nakon miniranja Hadži Alijine džamije zapaljeno je, opljačkano i devastirano 58 objekata u samom Počitelju.

Odredište - Čapljina

Čapljina povezivanjem Vareša i Banovića može postati južno odredište željezničkih turoperatora Evrope

Grad Počitelj je kandidat za upis na listu Svjetske kulturne baštine UNESCO. U njemu ponovo stidljivo djeluje nekada čuvena u svijetu slikarska kolonija koja raspolaže sa sedam obnovljenih soba i ponudom privatnog smještaja u starom jezgru grada.

scan

Nostalgija vozom iz Sarajeva za Čapljinu – Mostovi Hercegovine (Konjic, Jablanica, Mostar, Čapljina)

Na prijedlog arhitekte Džemala Čelića još 1960. godine, počelo se razmišljati da se grad transformira u turistički centar. Tri mjeseca kasnije grupa umjetnika je predložila tadašnjem ministru kulture Vilku Vinterhalteru da se u Počitelju pokrene umjetnička kolonija. Prvu koncepciju su razradili slikar Ivo Šeremet, tadašnji direktor Umjetničke galerije BiH i Hasan Grapčanović, političar. Popularnosti Počitelja dao je i nobelovac Ivo Andrić svojim esejom „Na kamenu u Počitelju“. Kolonija je otvorena 27. septembra 1964. godine.

Slavni bosanskohercegovački hodoljubac Zuko Džumhur je 1979. godine, zapisao svoju impresiju o Počitelju:

… U pocijepanoj anteriji zaboravljenih starih kapetana sakat i gladan!

… Pod jorganom trešnjevog behara – mrk i dotrajao!

… I ovog proljeća na mrtvoj straži mrtvih carevina…

Gologlav.

Goloruk.

Golokrak.

Gologuz. – Zuko Džumhur, Grad zelene brade.

Aktivnosti na otvorenom

Aktivnosti na otvorenom u Hercegovini

Zaključak

Ključna prepreka oblikovanju Čapljine kao svjetske turističke destinacije nalazi se u glavama vladajućih političkih aktera na lokalnom i državnom nivou u Bosni i Hercegovini. Ostalo je zabilježeno da je jedan trebinjski beg prije više od 100 godina priznao jednom Austrijancu da nikada nije bio u obližnjem Dubrovniku. Kada se Austrijanac tome začudio, on je rekao: „Nema veće planine od kućnoga praga, gospodine“. Tako i današnji političari neće ili nisu sposobni da oblikuju nikakvu razvojnu viziju, a kamo li da se upuste u posao oblikovanja turističkog tržišta (u ovom slučaju Čapljine) za međunarodno turističko tržište. To podrazumijeva posao utvrđivanja nadležnosti u komplikovanom bosanskohercegovačkom društvu u smislu funkcionalnog upravljanja spomenicima kulture i prirode. Da je to moguće i da se ključ obnove nalazi u bosanskohercegovačkim rukama, a ne u susjednim zemljama, pokazao je svojevremeno ministar u Vladi FBiH, g. Ramiz Mehmedagić u čijem mandatu je pokrenuta obnova Počitelja.

Wigwam Trophy – Putevima sira i vina, iz 2002. godine, je bio idejni poticaj utvrđivanju Vinske ceste u Hercegovini.

One thought on “Šta spriječava Čapljinu da postane velika svjetska turistička destinacija?

  1. U jednoj rečenici: Previše historijskih činjenica o Bosni i Hervegovini što ne odgovara politici HDZ. Prof. Spahić

    ned, 28. jul 2019. 13:29 pošiljalac Upoznajte svijet oko nas je napisao:

    > Zoran Bibanovic posted: “Čapljina (9 m/nv.) je grad cvijeća. U Čapljini se > sastaju riječne doline Neretve, Trebižata, Bregave i Trebišnjice. > Aktivnosti na otvorenom su canoe safari na obližnjim rijekama Trebižat, > Buna, Bunica i na jezerima Hutova blata. Područje je bilo nastanje” >

    Volim

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Google photo

You are commenting using your Google account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s