Da li je Bosna i Hercegovina pomorska država? (Prvi dio)

U jeku agresivnog rata (1992/95.) u Bosni i Hercegovini, R Hrvatska donosi (02.2.1994.) Pomorski zakonik kojim prisvaja cijelu istočnu obalu Jadranskog mora od granice sa Slovenijom na sjeveru do granice sa Crnom Gorom na jugu, kao ratni plijen,  zanemarujuću bosanskohercegovačku morsku obalu u dužini od 24,1 km u Neumu. Odredbe tog diskriminatorskog zakonika R Hrvatska je zadržala i u Pomorskom zakoniku iz 2004. godine, koji je zakonska osnova za izgradnju Pelješkog mosta.  

U preambuli Ustava R Hrvatske se pominje tisućljetna nacionalna samobitnost i državna opstojnost hrvatskog naroda, od stvaranja hrvatskih kneževina u VII stoljeću, potom srednjovjekovne države utemeljene u IX stoljeću i sl. legende koje podsjećaju na priče o kralju Arturu i čarobnjaku Merlinu, istovremeno ne pominjući ni jednom riječju Dubrovačku Republiku?!  Kako je moguće da susjedna R Hrvatska u potpunosti zanemaruje suverenitet na pomorskom teritoriju i obali kopna koji pripadaju  Bosni i Hercegovini?

mapa_bih_ilustracija1

Današnje države tzv. Zapadnog Balkana

Ako zanemarimo činjenicu da tisućljetna nacionalna samobitnost i državna opstojnost kao takva nije postojala u srednjem vijeku nigdje u svijetu, odnosno do pojave nacionalnih država, ostaje nepobitna činjenica o zajedničkoj pomorskoj historiji današnjih država BiH i R Hrvatske na Jadranskom moru.

Pa hajdemo onda protrčati kroz tu zajedničku pomorsku historiju na Jadranskom moru.

U Grapčevoj špilji na otoku Hvaru je pronađen jedan fragment keramike star oko 2700. godina, prije n.e., na kojem se nalazi prikaz broda iz vremena neolita, što je do sada najstarija pronađena slika broda u čitavoj Evropi.

Fragment broda iz Grapceve spilje na Hvaru

Najstariji prikaz broda u Evropi

U periodu od 1800-1100. godina, prije n.e., na obalama Jadrana se počinje formirati jedna široka kulturno-etnička zajednica plemena, koju će kasnije grčki i rimski pisci nazivati zajedničkim imenom – Iliri. Iliri su bili vješti rudari i znali su obrađivati metale, a bili su i vješti pomorci i brodograditelji. Rimljani su jedan tip svoje galije liburna, nazvali po brodu kojeg su gradili ilirsko pleme Liburni (dr. B. Kojić i dr. R. Barbalić, Povijest jadranskog pomorstva, Stvarnost, Zagreb, 1976.).

Daorson_Map

Grčke kolonije i ilirske teritorije na srednjem Jadranu

Prema pisanju historičara Herodota (484-424. pr.n.e.) Grci počinju oko 650. godine, pr.n.e., povremeno uplovljavati u Jadransko more, a potom sve češće da bi napokon osnivali svoje kolonije na Visu (Issa), današnjem Draču u Albaniji (Epidamnos), Budvi (Buthoe), Trogiru (Tragurion)…

Rim je oko 300. godine, prije n.e., potpuno zavladao zapadnom obalom Jadrana sa otvorenom namjerom da zavlada i njegovom istočnom obalom. Polovinom 3. stoljeća pr.n.e., Rim ozbiljno ugrožava Ilirsko kraljevstvo i od tog vremena počinje postepeni proces romanizacije Ilira.

Screenshot_2-4

Ostaci Daorsona kraj Stoca

U tvrđavi sa kiklopskim zidinama sagrađenoj oko 300. godina, pr.n.e. u Ošanjićima kraj Stoca, a spaljenoj polovinom 1. vijeka pr.n.e., nađeni su novčići iz 2. vijeka pr.n.e. sa natpisom Daorsoi, dok se kod nas na bosanskom jeziku koristi izraz Daorsi. Svaki od pronađenih novčića pripada drugoj emisiji, ali se na aversu svakog nalazi ilirska lađa. Da Daorsi nisu imali izlaz na more ne bi bilo potrebe utiskivati lađu na novac.

postanak-i-razvoj-novca-kroz-historiju-bih-4-638

Pomorsko društvo u Bosni i Hercegovini je za svoj znak prihvatilo lađu Daorsa iz Stoca

Svojevremeno je sarajevski arheolog Đuro Basler objavio smjelu hipotezu da je Dubrovnik nastao u 1. stoljeću prije naše ere. „Mi se danas pitamo gdje su se sklonili Daorsi da bi bili zaštićeni od novih provala Dalmata? To je mjesto moralo biti na moru izravno nasuprot Ošanićima. Zid za sada nepoznate građevine između bastiona sv. Spasa i sv. Stjepana u Dubrovniku je helenistički koncipiran i ne može se kasnije datirati od polovine 1. vijeka. Istovjetni kameni blokovi su ugrađeni i u tvrđavu Bokar“ (Đ. Basler, Jedan zid stare dubrovačke tvrđave, Beritićev zbornik, Društvo prijatelja dubrovačke starine, 1960, 19-22.).

Dubrovnik-_-Utvrda-Bokar

U temeljima dubrovačkih bastiona su ugrađeni kameni blokovi iz helenističkog doba

Oko 600. godine, Avari sa Slavenima prodiru kroz zapadni dio Balkanskog poluotoka paleći i pljačkajući stare rimske gradove. Krenuli su (626.) i na sami Carigrad sa kopna i mora, ali su doživili teški poraz. Slaveni i Avari oko 700. godine, razaraju i Epidaurum (današnji Cavtat), a stanovnici se sklanjaju u naselje Laus (kasnije Raus, Rausium, Raguza, Dubrovnik). Bilo kako bilo Jadranskim morem stoljećima vladaju Bizant i Venecija uz gusarska središta  Neretvu, Omiš, Senj, uvijek nemirni Zadar…

avari_slaveni_bizantija

Nadiranje Avara i Slavena u VII stoljeću na zapadni Balkan

Dubrovnik (29. avgusta 1189.) zaključuje trgovački ugovor sa bosanskim banom Kulinom. Tih godina sestra bana Kulina se udaje za Humskog kneza Miroslava, a Zadrani nakon treće bune protiv Venecije priznaju za svoga kralja ugarskog kralja Belu III. Od tog vremena ugarski kraljevi vladaju današnjim hrvatskim primorjem.

pelj-sites

Bosanski ban prodaje Dubrovniku 1333. godine, Pelješac sa Stonom i otok Mljet

Bosanski ban Stjepan II Kotromanić prodaje Dubrovniku (1333.) poluotok Pelješac sa Stonom i otok Mljet za 500 dukata godišnje, što će se plaćati na Dan sv. Vlaha do svršetka svijeta (vidi Kolumne arhiva).

54247647_1136945936478383_4150381447028781503_n

Država kralja Tvrtka I – kralja Bosne, Srbije, Hrvatske, Dalmacije i Primorja

Bosanski ban Tvrtko I (1338. Srebrenik – 1391. Bobovac) kruniše se za kralja Bosne, Raške (Srbije), Hrvatske, Dalmacije i Primorja. Kralj Tvrtko I osniva današnji Herceg Novi (1382.) i oprema slijedeće godine u Veneciji 3 galije kao začetak vlastite pomorske flote.

tvrtko-i-mornarica

Galija bosanske mornarice

Bosanski kralj Ostoja (1398-1418.) daje Dubrovčanima (1399.) zemlju od Kurila (Orašac) do Stona sa svime što tim zemljama pripada. Kralj Ostoja i vojvoda Hrvoje Vukčić nakon toga postaju Dubrovački građani i dobivaju u Dubrovniku palače.

Dubrovnik slijedećih godina širi svoju vlast na  Konavle (Cavtat i grad Sokol) koje kupuje od vojvoda Sandalja Hranića i Radoslava Pavlovića (1419-1423.), naravno uz saglasnost kraljeva Ostoje i Tvrtka II. Istovremeno Sandalj Hranić u svojoj rezidenciji u Blagaju prodaje Veneciji (1423.) Kotor uz razne privilegije kao što je zadržavanje vode Gudrič kraj Kotora iz koje je Sandalj dobivao ostrige.

140-0

Osmansko carstvo oko 1600. godine

Trideset pet godina kasnije (1459.), Dubrovnik počinje plaćati sultanu godišnji danak. Osmanlije 1482. godine, zauzimaju vojno i posljednji dio Hercegovine, a koju deceniju kasnije i veći dio Tvrtkove Bosne.

 Kraj prvog dijela

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Google photo

You are commenting using your Google account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s