Antička umjetnost u muzejima Evrope

Muzeji Evrope baštine basnoslovne zbirke koje svake godine privlače milione znatiželjnika i posjetilaca različitih profesija. Muzeologija uz industije filma, muzike i festivale donose nacionalnim ekonomijama ogromne profite. Mnoga druga područja kulture takođe prerastaju u industriju, trendovstvo ili neoliberalni hipermarket. Ovaj put ćemo prošetati kroz antičke zbirke nekih od najvećih muzeja Evrope.

Historija umjetnosti Egipta je stara preko 30 stoljeća p.n.e. i posjeduje tehničke vještine koje nisu nikada nadmašene, a sa druge strane ta umjetnost se nikada nije mogla osloboditi arhaičnih konvencionalnosti da bi se mogla vinuti do slobode u ljepoti.

Egipćani su prvi zidali velike građevine od kamena, a grobnice bogatih ljudi su ukrašavali skulpturama, slikama i reljefima. Površno gledajući umjetnost Egipta se nije mnogo mijenjala tokom mnogih stoljeća. Ali to nije tako. Pažljivijim obilascima kolekcija u Luvru razlike su veoma uočljive.

41ac3474f5e2f4efeda3b0ae18a54996

Pisar iz Starog carstva

Figura pisara sa prekrštenim nogama koja se čuva u Luvru i potiče iz Starog carstva bila bi remek djelo da je umjetnik umio dati glavi figure unutrašnji život, što su mogli već učiniti umjetnici iz Novog carstva.

GettyImages-143778877-5a01a32313f129003718e4fa

Detalj hrama u Luksoru

Egipatska umjetnost se ipak nikada nije mogla osloboditi konvencionalnosti koju je danski arheolog Lange nazivao zakonom frontalnosti. Sve figure bilo da stoje, sjede, bilo u hodu ili mirovanju predstavljaju nam se potpuno sa lica. Ukratko, egipatsku umjetnost karakterizira ideja trajanja. Ovoj ideji vječitog trajanja se pridružuje i poštovanje tradicije i prošlosti.

Stari Bliski Istok je područje koje se protezalo od istočne obale Sredozemnog mora do Iranske visoravni. To je postojbina nekoliko sjajnih civilizacija od Sumeraca do Neo-babilonaca. Na Bliskom Istoku, i to u Palestini i Levantu se desio prvi prelaz iz stadija lovaca-skupljača plodova u stadij zemljoradnika (8.000 godina p.n.e.). To je stvorilo uvjete za nastanak sela.

1bbd85ea6fedbd64f9a5fa86ef676672

Hamurabijev zakon – detalj

Kasnije, u južnoj Mezopotamiji, zemlji koja se prostirala između rijeka Tigrisa i Eufrata, razvili su se prvi gradovi i države sa obilježjima civiliziranog društva: pismenost, organizirana religija i monumentalna arhitektura sa građevinama nalik na piramide. Nihovo slikovno pismo (3.300 god. p.n.e.) koje se kasnije razvija u klinasto pismo označava početak zapisivanja historije. Hamurabi klinastim pismom piše prvi zakon (1.792. p.n.e.), a dvjesta godina kasnije na Bliskom Istoku Feničani počinju koristiti prvo alfabetsko pismo.

1200px-British_Museum_(aerial)

Britanski muzej u Londonu

Na zapadu Mezopotamija je došla u dodir sa egipatskom kulturom, sjeverno od Palestine vladali su moćni Hetiti iz Anadolije, a sjeveroistočno od Mezopotamije vladalo je prvo pravo carstvo, Asirci. Oko 2500 godina, pr.n.e. najveći gradovi Asirije su bili Ašur i Niniva (kod današnjeg Mosula u Iraku).

Asurbanipal (asirski kralj od 669. do 627. p.n.e.) je ustanovio prvu biblioteku na Drevnom Bliskom Istoku. Krajem XIX stoljeća u drevnoj Ninivi je pronađeno preko 20.000 glinenih pločica pisane klinastim pismom koje su danas pohranjene u Britanskom muzeju u Londonu.

Gilgameš

Gilgameš se čuva u Muzeju Luvr u Parizu

Asirska umjetnost slavi fizičku snagu i grubu silu. Dok je u Egipatskoj umjetnosti božanstvo iznad svega , u Asiriji je kraljevstvo zanijeto vojničkom slavom sa prizorima pokolja i smrtnih kazni pobijeđenih pred kraljevim očima. U Luvru se nalazi kolosalna statua nekakvog bradatog boga, vjerovatno Gilgameša asirskog Herakla, koji rukom steže lava na grudi. Trijumf asirske umjetnosti su predstave životinja, konja, pasa, lavova od kojih ni umjetnost Stare Grčke nije uspjela stvoriti ništa bolje.

Asirce su početkom šestog stoljeća prije nove ere naslijedili Babilonci, a ove opet (539 godine pr.n.e.) Perzijanci. Kasnijim osvajanjima Grka i Rimljana nestala su posljednja mezopotamska carstva.

PAR102-118_2017_180223_hd

Mussée du Louvre

Da li je prvobitni Egipat bio pod uticajem Mezopotamije ili je on uticao na Mezopotamiju?  Svi glavni spomenici umjetnosti Mezopotamije se čuvaju u Luvru. Ta umjetnička djela nemaju nikakvu vezu sa egipatskom umjetnošću već sadrže vrline i mane asirske umjetnosti.

Napredovanje Grka na polju umjetnosti je bilo veoma brzo. Jedna od najstarijih mermernih statua koja je pronađena je Artemida sa Delosa (oko 620 godina p.n.e.). To je primitivnija umjetnost nego egipatska prije pojave piramida. Međutim trideset ili četrdeset godina kasnije (580. godina p.n.e.) nalazimo drugu žensku figuru, Heru sa Samosa, koja se čuva u Luvru. Tu se već vide nabori kao predznak umjetničke slobode koja će ubrzo stići.

Artemida sa Delosa

Boginja Nike sa Delosa

Egipatska umjetnost poznaje samo ženu priljubljenih nogu, asirska umjetnost nikako ne predstavlja žensku figuru, a evo ni 150 godina poslije prvih grčkih pokušaja u umjetnosti, jedne žene u trku, otkrivene desne muskulozne noge do koljena, koja se smije! Figura žene koja se smije, pronađena na otoku Delosu, nazvana boginja Nike sa Delosa, predstavlja prvi ozbiljan umjetnički pokušaj izražavanja osjećanja i unutrašnjeg života. To je prvi pronađeni veliki nagovještaj nove umjetnosti.

U V stoljeću p.n.e. Grčka već ima Polikleta, Mirona i Periklovog savjetnika prilikom gradnje Partenona – Fidiju, koji su oslobodili skulpturu i dali joj onakav izraz kao što je Rafaelo izrazio renesansu.

4. Diskobolus, kipar Myron, prva polovina V stoljeća p.n.e.

Myron – Diskobolus

Tri velike osnove starog antičkog duha su bile Ideja – od koje je postao po filozofima kosmos; Ljepota – iz koje je poniknula religija i Tišina iz koje je proizašla arhitektura.

acropolis-museum-thumb-large

Acropolis Museum Athina

Ono što se naziva Rimska umjetnost nije isključivo kopija i podražavanje grčkih dijela, kako se to često tvrdi. Bogatstvo Rima je privuklo grčke umjetnike ali to nije spriječilo domaće umjetnike da svijetu poklone velike arhitektonske spomenike, hramove, kupatila, pozorišta, amfiteatre, trijumfalne slavoluke i stubove. Iako je dosta toga nadahnuto grčkim uzorima ipak su arene kao Koloseum bile novina u evropskoj umjetnosti i arhitekturi.

Rome-colosseum-raises-ticket-price

Koloseum u Rimu

Rimljani su gradili i velike svodove i kupole kao Panteon u Rimu za koji nema uzora u umjetnosti Grčke.

Pantheon-Rome-1024x733

Panteon u Rimu

U slikarstvu su takođe vidljiva obilježja originalnosti što je primjetno u Pompejima. Stil slikarstva u Pompejima pomalo liči na stil modernih impresionista. Da li je taj stil nastao u Rimu ili Aleksandriji, teško je reći ali je izvjesno da je on cvjetao u Italiji.

pompei

Oslikana unutrašnjost vile u Pompejima

Antičko rimsko doba je iza sebe ostavilo rimske ceste, akvadukte, terme i rimsko pravo.

Spektakularna antička zbirka nalazi se u Muzeju Pergamon (njemački – Pergamonmuseum) koji je građen 20 godina (1910. – 1930.) u kojem su od originalnih dijelova rekonstruirane monumentalne antičke građevine. Muzej je podjeljen na antičku zbirku i Muzej islamske umjetnosti.

Pargamon-Müzesi-img

Berlin, detalj iz Pergamonmuzeuma

Najveća egipatska zbirka izvan Egipta se čuva u Luvru (Louvre) u Parizu, a druga po značaju je zbirka Britanskog muzeja u Londonu.

Najveće zbirke grčke i rimske umjetnosti moguće je vidjeti u Muzeju Luvr (Musée du Louvre) u Parizu, Britanskom muzeju u Londonu, fantastičnom muzeju Akropola u Atini i drugim najvažnijim muzejima u Evropi i SAD.

Izvod iz neobjavljene knjige: Z. Bibanović, Kulturno i prirodno naslijeđe i turizam.

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Google photo

You are commenting using your Google account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s