Počitelj – pod jorganom trešnjevog behara, sakat, gladan, mrk i dotrajao!

Graditeljsko naslijeđe u Bosni i Hercegovini u posljednjem ratu je uništavano sustavno, a uništavanje je nastavljeno i u poslijeratnom periodu. Hoće li stvarno pobijediti bosanskohercegovačko smrknuto, rušilačko, nacionalističko lice kulture sklono zatvaranju ili nasmiješeno lice kulture koje otvara zajednicu, stvara i obogaćuje svijet? Podjela kulture kakvu je vidi hrvatski sociolog Vjeran Katunarić zorno je vidljiva na primjeru sudbine današnjeg Počitelja, nekadašnje kulturne atrakcije svjetskog značaja. Kako je to moguće?

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika je institucija BiH uspostavljena na osnovu Anexa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH i Odluke Predsjedništva BiH (Službeni glasnik 1/02 i 10/02.). Cilj rada Komisije je „zaštita i rehabilitacija proglašenih nacionalnih spomenika, odnosno vraćanje oštećenog ili uništenog dobra u stanje u kojem je to dobro bilo prije njegovog uništenja, kao i ponovna izgradnja (obnova) nacionalnog spomenika na istom mjestu, u istom obliku, u istim dimenzijama i od istog ili istovrsnog materijala kao što je bilo prije rušenja uz, u mjeri u kojoj je to moguće, korištenja iste tehnologije građenja“.

111. Počitelj

Panorama Počitelja

Komisija vrijedno radi, svakodnevno povečavajući i dalje najjadniju listu zaštićenih historijskih cjelina i spomenika kulture u odnosu na nekadašnje republike ex Jugoslavije Hrvatsku, Sloveniju i Srbiju. Ali avaj, avaj, nekadašnji i novoproglašeni nacionalni spomenici se pred našim očima i dalje urušavaju i nestaju.  Zašto je to tako? Zašto se zaštićeno naslijeđe ne obnavlja?

Danas je Bosna i Hercegovina jedina zemlja članica Vijeća Evrope (42 zemlje) koja nema na nacionalnom nivou Zakon o kulturnom naslijeđu, fond za njegovu obnovu i instituciju koja o tom naslijeđu brine. Istovremeno Anex 8. je zaboravio na prirodno naslijeđe BiH koje je od donošenja Konvencije o kulturnom i prirodnom naslijeđu – UNESCO iz 1972. godine, u jednom okviru.

Povezanost kulturne i prirodne baštine je vidljiva na primjeru Počitelja, ali i mnogih drugih starih gradova, utvrda, srednjovijekovnih nekropola stećaka, spomeničkih cjelina…, da vrijednosti svjetskog značaja nisu pojedinačne građevine, već graditeljske cjeline u  skladu sa okolnom prirodom i prostorom.

o.55871

Znamo li za posebne eko tipove trešanja: alice, ašlame, hašlamuše, hrušćovi, crnice, bjelice, te šljiva, krušaka, jabuka…

Unazad više od jedne decenije EU podržava obnovu spomenika kulture, u smislu održivosti, samo ako su povezane sa turističkom valorizacijom. Nadležnosti za turizam su opet na nivou entiteta BiH, a Ustav FBiH je nadalje nadležnost za oblast turizma podijelio između Federacije BiH i kantona u odnosu 50 : 50%.

Prema izvještaju pravnog eksperta John Dowesa (International Travel Law consultant), koji je na poziv Evropske komisije u BiH analizirao zakone u turizmu BiH, aktuelni pravni okvir je zastario, nekompletan, ne podstiče razvoj turizma niti promovira partnerstvo. Preporuka je da novi Zakon o turizmu treba biti baziran na Nacionalnoj strategiji turizma, da promovira profesionalne standarde i da nađe jednostavniji put komunikacije i uređenja odnosa u kompleksnoj strukturi vlasti u Bosni i Hercegovini.

Ministri okoliša Evrope su još 1993. godine, u Lucernu  (Švicarska), pokrenuli procese pregleda stanja okoliša za zemlje u tranziciji. Nakon toga Odbor za okolinsku politiku Ekonomske komisije za Evropu Ujedinjenih naroda (UNECE) je odlučio da EPR učini dijelom svog redovnog programa. Pregled stanja okoliša – EPR se realizira isključivo na zahtijev pojedine zemlje. Studije provode međunarodni eksperti koji rade u saradnji sa ekspertima iz zemlje pregleda. Prvi pregled stanja okoliša u BiH je objavljen 2004. godine, a drugi 2011. godine.

Preporuke iz drugog EPR izvještaja ne konstatiraju bitan napredak u promatranim oblastima, a u nekim oblastima kao što je turizam i okoliš samo ponavljaju važeće preporuke iz prvog EPR izvještaja.

Uzroci takvog stanja su rezultat razdvojenosti procesa okolinskog planiranja i nepostojanja upravljanja (entiteti, kantoni), nepoznavanje turističkih potencijala, nepostojanje potrebne komunalne infrastrukture, niska ekološka i javna svijest koja rezultira zabrinjavajućom slikom duž svih rijeka, saobraćajnica, u gradskim i ruralnim sredinama. Sve to nabrojano uništava prirodnu sliku i turističke potencijale zemlje.

Preporuke EPR izvještaja su iste kao i već pomenute preporuke pravnika i to: na državnom nivou koordinirati  izradu Nacionalne strategije i donijeti odgovarajuće zakonske instrumente.

Sarajevo

Potrebno je upravljati destinacijom Kanton Sarajevo

Kako onda krenuti, a ispoštovati 14 Ustava u BiH i zadovoljiti principe regionalnih i lokalnih samouprava? Veoma jednostavno ako za to postoji dobra volja. Pa hajdemo onda pretpostaviti da ima dobre volje i da vlasti žele očuvan okoliš, obnovljene nacionalne spomenike i razvoj održivog kulturnog i ekoturizma svjetskog značaja uz veće zapošljavanje.

Vladavina zakona je temelj svakog demokratskog društva tako da i sektor turizma mora biti uređen na najbolji mogući način i da odražava stvarne potrebe društva, a da istovremeno uvažava postojeća Ustavna rješenja. Koordinacijom projekata unutar kulturnog, ruralnog i ekoturizma, po uzoru na EU politike, bi se bavio na nacionalnom nivou već davno uspostavljena (2007.) multidisciplinarna Radna grupa za koordinaciju aktivnosti u turizmu u BiH, pri MVTEO BiH. Multidisciplinarna Radna grupa bi u skladu sa normama UNESCO-a, pokrivala područja konzervatorske struke, urbanizma, demografije i sociologije, turizma, kulturnog menadžmenta, prirodnih vrijednosti i predstavnika NVO i vlasti.

Cilj rada Radne grupe bi bio stvaranje dobre adrese za sve upite i prihvatanja standarda i normi iz svijeta kao i usaglašavanje koncepta i sadržaja razvojnih dokumenata u oblastima kulturnog i prirodnog naslijeđa i turizma na osnovu kojih bi nadležni entitetski Zavodi za planiranje mogli sastaviti projektne zadatke i putem javne nabave odabrati izrađivače.

Evropska praksa je jačanje kapaciteta postojećih turističkih zajednica razvojnom dimenzijom i njihova transformacija u upravljača destinacija. Tako bi naprimjer Federalna menadžment organizacija – FMO,  koordinirala upravljanje spomenicima kulture, kreirala politiku i zajedno sa kantonalnim DMO, upravljala prirodnom baštinom u nadležnosti FBiH (nacionalni parkovi), spomenicima sa liste UNESCO i nacionalnim spomenicima.

image_processing20200124-4-1nxe8nu

Potrebno je upravljati destinacijom HNK/Ž

Destinacijske menadžment organizacije – DMO na nivoima kantona, koji po Ustavu FBiH imaju nadležnost u oblasti kulture i obrazovanja, bi brinule o spomenicima kulture, upravljale zaštićenim kulturnim i prirodnim naslijeđem (III do VI kat. zaštite) na svojoj teritoriji, oblikovale svoju turističku destinaciju, istraživale tržišta i vršile promociju i marketing. DMO na području kantona bi mogle osnivati podružnice u općinama i time zadovoljiti principe lokalne samouprave, a sve po ugledu na praksu u Evropi i regionu.

Upravljanjem kulturnim i prirodnim naslijeđem na kojima se ograničavaju neka imovinska prava (privatnih vlasnika) ostaju i dalje objekti slobodnog prometa na tržištu. Naprimjer u slučaju Starog grada Počitelja u općini Čapljina koji je proglašen nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine  i upisan na Tentativnu (privremenu) listu UNESCO, u zemljišnim knjigama je upisano mnogo vlasnika. Uvođenjem upravljača u Počitelj za imaoce dijelova spomenika kulture postoje samo minimalna ograničenja prava svojine, nasuprot vrlo značajnog nacionalnog (državnog) interesa. Pri tome treba uvijek imati u vidu da je objekat kao spomenik kulture, prolazeći kroz stoljeća i generacije, promijenio čitav niz vlasnika i korisnika; njega nije stvorio sadašnji vlasnik, nego ga je naslijedio ili kupio zajedno sa njegovim spomeničkim svojstvima.

Zaključak

Uvođenje upravljača destinacijama u skladu sa ustavima BiH, a time i uvođenje ulaznica i mnogih drugih prihoda od strane upravljača, ubrzano bi unapređivalo opće stanje okoliša i vodotokova, očuvanje i obnovu spomenika i održivi turizam. U skladu sa evropskom praksom i organizacijom, bez dodatnih finansijskih ulaganja Bosna i Hercegovina bi dobila finansijski održive upravljače koji bi, principom javnog i privatnog partnerstva, otvorili mnoga radna mjesta i potakli samozapošljavanja u turizmu.

Jedino pitanje na koje struka u ovom trenutku nema odgovor je da li postoji dobra volja od strane političkih aktera?

Stvaralačko lice kulture bosanskohercegovačkih naroda će na kraju sigurno pobijediti, a do  tada Počitelj kao i drugi nacionalni spomenici, stari gradovi i druge utvrde, nekropole stećaka, arheološki lokaliteti, parkovi prirode, … i dalje stoje kao u impresiji o Počitelju Zuke Džumhura zabilježene u Gradu zelene brade:

“U pocijepanoj anteriji, zaboravljenih starih kapetana sakat i gladan!

Pod jorganom trešnjevog behara – mrk i dotrajao!

I ovog proljeća na mrtvoj straži mrtvih carevina…

Gologlav.

Goloruk.

Golokrak.

Gologuz.”

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Google photo

You are commenting using your Google account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s