Kakav bh turizam je zatekla pandemija koronavirusa?

Proglašena pandemija koronavirusa nema primjera u čitavoj historiji svijeta. Križarski ratovi (devet križarskih ratova od 1096. do 1271.) su započeli u doba kada je Katolička crkva nastojala ostvariti duhovnu i svjetovnu prevlast u kršćanskom svijetu. To je vrijeme kada su niži društveni slojevi proživljavali teško privredno stanje i glad, a 1095./96. evropske zemlje je zahvatila nepoznata epidemija (vjerovatno kuga) pa je pokušaj bjega iz takve sredine bio sasvim razumljiv.

Danas je sasvim sigurno da ima pretendenata na duhovnu i svjetovnu prevlast u svijetu i regionima, ali nema potencijala za ratovanje, odnosno mogućeg bijega od koronavirusa jer je epidemija globalna. Proglašena pandemija upućuje svaku zemlju ponaosob da se okrene sebi kako zna i umije, uz do sada neviđenu empatiju (uživljavanje)  prema drugome i drugačijem.

U kratkom osvrtu ću pokušati da iznesem osobno mišljenje kakve trendove u bh turizmu je zatekla pandemija koronavirusa i šta nam je činiti? Turizam, to je sasvim izvjesno neće nestati, ali će njegov kompleksni podproizvod, a to je kultura življenja i kvaliteta života dobiti presudan značaj u budućnosti.

Napoleon-4

Napoleonova cesta kroz Hercegovinu

U jednom trenutku (2015.) sam naivno pomislio da je moguće na nivou lokalnih zajednica u Hercegovini od već prepoznatih učesnika oblikovati Destinacijske menadžment organizacije – DMO (Ravno – Neum), koje bi se potom, po prirodi stvari, međuentitetski udružile sa srodnim organizacijama (DMO Ljubinje – Trebinje), a potom svi zajedno sa DMO Dubrovnik. Za takvo djelovanje sam imao podršku svih lokalnih aktera.

Ideja je bila koordiniranje i zajedničko upravljanje plavim stazama Via Dinarica. Tu ideju sam pokušao provesti kroz izradu Plana upravljanja i promocije Via Dinarica – plave staze, Bosna i Hercegovina – R Hrvatska.

Na žalost od društvenog značaja turizma (upoznavanje sa kulturnim i prirodnim naslijeđem i običajima), političkim (razbijanje raznih predrasuda i poslijeratnih predubjeđenja) i ekonomskim (racionalnije poslovanje hotela, trgovine i svih ostalih učesnika) stvari su se kretale prema etničkom mraku i društvenoj i ekonomskoj propasti.

98067356

Pogled na neumski zaliv

Ustavni sud FBiH je godinu ranije (2014.) po apelaciji g. Bože Ljubića već osporio ustavnost postojećeg Zakona o turističkim zajednicama i promociji turizma jer nije ispoštovana procedura prenosa nadležnosti sa kantonalnih na federalnu vlast putem pisanih odluka kantonalnih skupština. Ustavni sud je odredio prelaznu mjeru kojom se daje mogućnost Parlamentu Federacije BiH da u roku 6 mjeseci zakonom uredi materiju koja je regulisana osporenim Zakonom. Taj rok je istekao 31.01.2015. godine. Od tada do danas nije urađeno ništa, odnosno bolje je reći da je urađeno svašta, da bi se zaokružio etnički prostor i u oblasti turističke promocije u FBiH.

Bosna i Hercegovina već sedmu godinu nema zajednički štand na međunarodnim sajmovima turizma. Agencije iz RS-a sjede na štandu susjedne R Srbije na kojem se promovira Jahorina, Višegrad, Banjaluka…, a kolege iz Hercegovine sjede na štandu susjedne R Hrvatske i plaćaju članarine sektorskim udruženjima iz susjednih zemalja (YUTA u Beogradu ili UHPA u Zagrebu) umjesto bosanskohercegovačkom nacionalnom udruženju UTA. Istovremeno „bošnjačke“ agencije su šetale po sajmovima sistemom „tašna – mašna“. Da bi slika stanja bila u potpunosti konfuzione, što kažu Dubrovčani, manji broj agencija često uz poticaje od strane Federalnog ministarstva za okoliš i turizam – FMOIT, na sajmove su izlazile sa vlastitim štandovima. Jedini „javni“ štand koji se povremeno pojavljivao na rijetkim sajmovima turizma je bio štand Kantona Sarajevo pod nazivom „Visit Sarajevo“. Kao kuriozitet potrebno je znati da je štand KS prije nekoliko godina na sajmove izlazio pod nazivom „TZ KS“, što je skraćenica za Turistička zajednica Kantona Sarajevo!?

unnamed

Kako smo se predstavljali?

Koliko me pamćenje služi, sama promocija Bosne i Hercegovine nikada, ni prije ni poslije rata, nije bila osmišljena, usaglašena niti dogovarana sa privrednim subjektima u turizmu, a posebno sa turističkim agencijama, koje su po prirodi stvari jedine pozvane da formiraju turistički program boravka. Kako tada tako i danas, do pojave epidemije koronavirusa, promovirali su se često nedostupni resursi (kanjoni rijeka,  nepostojeće atrakcije i sl.), a turizam nam se dešavao.

Dejtonski mirovni sporazum (1995.), odnosno Anex 4. (Ustav BiH) nadležnost za razvoj turizma je predvidio na nivou entiteta, a koordinirajuću ulogu je preuzelo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, odnosno Sektor za vodne resurse, turizam i zaštitu okoline. Interesantno je da na zvaničnoj web stranici MVTEO-a u Odjelu za turizam nema odgovorne osobe.

Ustav Federacije Bosne i Hercegovine (Službene novine FBiH, br. 1/94.) u članu III.2. daje pravo Federaciji BiH za donošenje zakona iz oblasti turizma i drugih propisa koji su obavezujući na području cijele Federacije, iako je nadležnost u oblasti turizma jasno  podijeljena između FBiH i kantona u odnosu 50 : 50%.

sarajevo-pusto

Pusto Sarajevo

Suprotno Ustavu FBiH aktuelni Prjedlog zakona o turizmu predviđa ponovno osnivanje (organizaciono prevaziđenih i zastarjelih) Turističkih zajednica na nivou FBiH, kantona, gradova, općina i međuopćinskih organizacija koje bi prihode od boravišnih taksi/pristojbi i članarine djelile u odnosu 80% općine, 10% kantoni i 10% FBiH!?

U praksi to znači da bi se općine i gradovi, po prirodi stvari, udruživali u nove međuopćinske organizacije zadržavajući 80% prihoda u općinama, suprotno Ustavu FBiH. Organizaciono usitnjavanje, na općinske organizacije bi vodilo potom kroz stvaranje međuopćinskih organizacija,  novom ukrupnjavanju ali isključivo po političkim i etničkim principima. Posljedica toga bi mogla biti, naravno ako bi im za takvu rabotu neko dao pare, etničko udruživanje općina u FBiH sa hrvatskom, srpskom, bošnjačkom većinom (Glamoč, Bosansko Grahovo, Bosanski Petrovac i Drvar ili Kiseljak, Kreševo, Busovača, Novi Travnik…) i izlazak na sajmove turizma pod „svojim“ imenom.

Mnogo komotnija situacija u finansijskom smislu je moguća u općinama Neum sa oko 10.000 kreveta na turističkom tržištu, Čitluk sa oko 20.000 i Mostar sa oko 3.000 kreveta. Prije pojave epidemije koronavirusa broj noćenja u Međugorju je procjenjivan na oko 1,5 milion godišnje, a prijavljivano je oko 360.000 noćenja. Turizam pa tako i vjerski turizam neće nestati. Posebno je važno da je papa Franjo odredio da je moguće organizirati hodočašća u Međugorje uvjek pazeći da ne budu tumačena kao priznanje poznatih događaja koji još zahtijevaju ispitivanje sa strane crkve.

SA-MEDJUGORJE-KORONA-PKG-DJK-1-20200310-162835169-.mxf.00_02_34_03.Still003

Pusto Međugorje

Želju da osnuje „svoju“ Turističku zajednicu i prije zvaničnog usvajanja novog Zakona o turizmu FBiH u Parlamentu FBiH,  je javno iskazala i općina Stari Grad (Sarajevo) što joj je za pravo dala (nenadležna) Vlada FBiH. Možemo samo nagađati sa kojim općinama unutar Kantona Sarajevo i sa kojim motivima bi se udružila buduća Turistička zajednica općine Stari Grad, u međuopćinsku organizaciju kao i sa kojim imenom bi krenula na sajmove turizma. Naravno to bi se desilo nakon lokalnih izbora (2020.) ako bi u međuvremenu postojeću verziju Zakona o turizmu FBiH, usvojio Parlament Federacije BiH.

1484812470_316_velika_zelena placa pusti grad

Pusti Dubrovnik

I dalje sam uvjeren da postojeće Turističke zajednice FBiH i kantona treba restrukturirati u FMO i DMO i time započeti oblikovanje destinacija za najzahtijevnija tržišta svijeta, resurse pretvarati u atrakcije koje se naplaćuju, umjesto boravišne takse u gradovima uvesti komunalne takse, umrežavati učesnike u turizmu i horizontalno po djelatnostima i vertikalno po dobavljačima, strateški razvijati visoko platežni kulturni i eko turizam… Komunalna taksa naprimjer u ogromnom New Yorku je 15 USD dnevno po osobi, a u Veneciji je planirana prije pandemije u iznosu od 30 EUR dnevno po osobi.

Radi boljeg razumijevanja prijedloga javnosti dajem na uvid Plan upravljanja i promocije Via Dinarica – plave staze (2015.), u prilogu teksta.

Svim čitaocima u ovom vremenu pandemije koronavirusa koju svijet još nije do sada vidio, želim dobro zdravlje i mnogo sreće.

Plan upravljanja i promocije – Via Dinarica Plave staze – BiH + HR_FINAL

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Google photo

You are commenting using your Google account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s