Veliki vakifi (dobrotvori) su zaslužni za prvo zlatno doba Sarajeva – prvi dio

Filozofi su saglasni da lične osobine rukovodećih ljudi u društvu uslovljavaju individualnu fizionomiju historijskih događaja tako da elemenat slučajnosti, u toku tih događaja uvijek igra izvjesnu ulogu. Dakle nosioci vlasti mogu svojim činjenjem ili nečinjenjem negativno ili pozitivno uticati na tok historijskih događaja. Svojim djelima oni mogu usporavati ili ubrzavati tokove civilizacijskog razvoja. Tako je i u likovnoj umjetnosti, arhitekturi, književnosti, muzici… kada se pojavom nove vrste umjetnosti (škole) javljaju desetine talenata koji izražavaju društvenu misao svoga vremena samo upola, a jedan ili nekoliko genija je izražavaju savršeno.

U osmanskim popisima iz XV stoljeća, sarajevski kraj se spominje pod nazivima Vrhbosanje (Vrhboxenie), Stara Varoš ili Staro Trgovište.

Urbani koncept kakav danas poznajemo nastaje dolaskom Osmanlija i namjesnika Isa-beg Ishakovića koji postavlja temelje (prije 1462.) dalekosežnoj urbanizaciji grada. Isa-begova vakufnama je prvi pouzdani dokument o graditeljskoj djelatnosti u osmanskom periodu. Osmanlije pritišću granicu Dubrovačke Republike (sa kojom su bili ugovorno vezani), a na zapad osvajanja dostižu do grada Zemunika ispred Zadra.

Pretvaranje crkvi u džamije je bilo uvjetovano načinom osvajanja (osvojeno silom – anveten ili osvojeno ugovorom – sulhan). Crkva se mogla pretvoriti u džamiju ako nije imala vjernike 50 godina, ali sa obrazloženjem sandžakbega i odobrenjem sultana. Od vremena Isa-bega Ishakovića do pojave Gazi Gusrev-bega zabilježeno je izdavanje oko 40 vakufnama od strane domaćih vakifa (zakladnika, donatora…) jer je u Bosni doseljavanje visokog plemstva – spahija, bilo zabranjeno.

Pojava Gazi Husrev-bega najvećeg i najznačajnijeg legatora u Bosni i Hercegovini označava početak prvog zlatnog doba u historiji grada koje se poklapa sa zlatnim dobom Dubrovnika.  I Sarajevo i Dubrovnik su u tim vremenima uspjeli da iznađu skladnu ravnotežu između svjetovnosti i religije. Oba grada su krasile skromnost, mudrost i razboritost u čemu je vjerovatno i sadržana magična formula sveopćeg procvata.

sarajevo_10

Begova džamija u Sarajevu je prva džamija u cijelom islamskom svijetu osvjetljena (1898.) električnom energijom

Husrev-beg za gradnju svoje  džamije (1530/31.)  angažira tada glavnog arhitektu Osmanskog carstva Adžem Esir Alija, Perzijanca iz Tabriza. Prvi kustos Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Ćiro Truhelka je konstatovao: „Ako se Sarajevu izdvoji Begova-džamija, onda nema Sarajeva“. Sarajevo ubrzo nakon smrti Husrev-bega izrasta u najveći grad evropskog dijela Osmanske carevine sa preko 50.000 stanovnika. Potrebno je znati da je Begova džamija prva džamija u cijelom islamskom svijetu koja je dobila (1898.) električnu rasvjetu.

Za izdržavanje mnogobrojnih objekata vakufa (zadužbina) Husrev-beg je u svoje tri vakufname postavio pravni osnov organizovane složene institucije koja djeluje do dan danas. Iz sredstava njegovog vakufa (preko 100 godina kasnije) je izgrađena sahat-kula i Morića han. Oko 350 godina kasnije iz sredstava njegovog vakufa izgrađena je u Sarajevu  muvekithana – zvjezdarnica za mjerenje vremena (1859.) u dvorištu džamije i vakufska bolnica (hastahana) kao prva bolnica u Bosni i Hercegovini, a skoro 500 godina kasnije i današnja zgrada biblioteke (uz podršku katarskog šeika Al Tania) u kojoj se čuva oko 1400 vakufnama iz BiH.

20170421_2_23224824_21266471_Web

Iz fonda Gazi Husrev-begovog vakufa, pola milenija kasnije, dijelom je finansirana i današnja biblioteka

U narodu je ostala živa priča da je Husrev-beg, došavši na šerijatski sud da potvrdi da svu svoju imovinu ostavlja za izdražavanje svojih zadužbina, skinuo sa sebe odijelo. Tada je zamolio da mu poklone odijelo i kuću dok je živ. Gazi Husrev-beg je u svojoj vakufnami iz 1531. godine, zapisao: “Dok je svijeta i vijeka korist vakufa ne prestaje niti se njegovo djelovanje do sudnjeg dana završava”.

Trideset godina nakon gradnje Begove džamije, Ferhad-beg potomak stare sarajevske porodice Vuković-Desisalić gradi sjajnu Ferhadija džamiju. Otkrivene slikarske dekoracije u Ferhadiji-džamiji pokazale su da je njen utemeljač angažirao iz Carigrada znatan broj naših slikara – nakaša, od kojih se spominju (1545.) Mehmed i Husein, a dvanaest godina kasnije spominju se Ferhad, Hasan, Iskender, Kasim i drugi. Svi su oni kao imenski dodatak imali riječ Bošnjak – (utvrdio Đoko Mazalić u Leksikonu umjetnika BiH, Sarajevo, 1966.).

Jusuf Začinović, vođa ispitivačkih radova i stručni nadzor prilikom konzervatorsko-restauratorskih radova džamije Ferhadija, 1968/70. godine, je zapisao: „Prisutnost ikonopisca Tudora iz Meina kraj Budve u Sarajevu, koji je radio (u isto vrijeme, primjedba Z.B.) ikonu Bogorodica sa Hristom za vojvodu Ivana Vukovića-Desisalića, brata Ferhat-bega, ne možemo povezati ni za kakav učinak na zidnim dekoracijama orijentalnog karaktera, iz prostog razloga što ova vrsta umjetnosti zahtijeva specifičan prilaz u komponovanju i tretmanu“.

Ferhadija

Obnova likovnih dekoracija (2012.) u Ferhadiji džamiji u Sarajevu

Obnova likovnih dekoracija na džamiji Ferhadija u Sarajevu je rađena i u periodu 2011/13. godine, a glavni restaurator je bio Nihad Čengić. Džamija je proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

U Sarajevu su preko četiri stoljeća građene mnoge džamije, mektebi, medrese, biblioteke i groblja kao prva komponenta urbanih struktura. Druga komponenta su privredni objekti kao hanovi, karavan-saraji, bezistani, daire, dućani i magaze. Treća komponenta starih gradskih struktura su komunalni objekti, sahat kule, vodovodi, stare česme i šadrvani, mostovi i hamami.

Iz tog perioda su sačuvani i veoma značajni spomenici drugih konfesija, crkve, sinagoge i groblja.

Jewish_Museum_Sarajevo

Detalj unutrašnjosti Starog jevrejskog hrama (1580.) u Sarajevu

Sarajevo je do paljenja grada od strane Austrougarskog vojskovođe Eugena Savojskog, 1697. godine, bio najveći grad na Balkanu poslije Istanbula, sa oko 80.000 stanovnika. Grad se nakon paljenja više nikada nije oporavio. Poređenja radi Beograd je 1838. godine, imao oko 13.000 stanovnika, a Zagreb 1851. godine, oko 14.000 stanovnika. Potrebno je znati da je i Sarajevo u tom vremenu bilo slične veličine. U strahu od novih upada cijeli Vratnik je opasan zidinama sa više bastiona i kapi-kula koje su i danas dijelom sačuvane.

Alija Bejtić, kulturni historičar i publicist u knjizi Ulice i trgovi Sarajeva napominje da za čitavo vrijeme vladavine Osmanlija u gradu Sarajevu ni jedna mahala ni ulica se nije prozvala imenom ni jednog sultana, ni jednog vezira, niti bilo kojeg velikaša jer to za ondašnje tradicionalno shvatanje nije bilo prirodno. Zakonitost u davanju imena ulica ili mahala (kvartova) se ogledala uglavnom po izgradnji zadužbina (uglavnom džamija) i po doprinosu pojedinaca tom sokaku ili što se ime ulice vezalo za ime neke ugledne ličnosti koja je imala kuću u toj ulici. Druga uzročna veza je davanje naziva od strane naroda po morfološkim i sličnim vezama kao Hrid, Gorica, Bjelave, Višnjik, Podhrastovi ili ulica Tijesna, Brđanska, Strmac…“.

aa_picture_20150515_5338613_web

Historijska maketa starog urbanog jezgra Sarajeva

Osmansko Carstvo kao veliku višenacionalnu državu nasljeđuje u Bosni i Hercegovini (1878.)  takođe  vešenacionalna država Austro-Ugarska Monarhija u kojoj su živjeli Nijemci, Talijani, Furlani, Ladini, Mađari, Bošnjaci, Poljaci, Hrvati, Rumuni, Rusini, Slovaci, Česi, Srbi, Slovenci, Ukrajinci i drugi narodi. Ljekari, inžinjeri, tehničari, muzičari, likovni umjetnici, arheolozi, rudarski inžinjeri, etnolozi… sa širokog područja Habsburške Monarhije su kreirali moderno doba u našim krajevima.

Kraj prvog dijela.

One thought on “Veliki vakifi (dobrotvori) su zaslužni za prvo zlatno doba Sarajeva – prvi dio

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Google photo

You are commenting using your Google account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s