Planine – sinonim zdravlja i dugovječnog života (drugi dio)

Bosanskohercegovačke planine neodoljivo privlače svojom ljepotom. Broje oko 50 planinskih grupacija sa preko 30 vrhova od 1.700 do 2.386 metara n/v, gdje se nenadano smjenjuju suri masivi, strme litice, duboki kanjoni sa blagim prevojima, pitomim obroncima i cvjetnim visoravnima.

Planinska područja Bosne i Hercegovine radi lakše turističke prezentacije svojevremeno smo podijelili  na 6 regiona i to:

Olimpijski region su planine koje okružuju Sarajevo: Bjelašnica (2067 m/nv.), Treskavica (2088 m/nv.), Jahorina (1913 m/nv.), Igman (1502 m/nv.), Romanija (1647 m/nv.), sarajevski Ozren sa Crepoljskim i Bukovikom (1532 m/nv.) i Trebević (1629 m/nv.).

Rekreativna ski staza na Jahorini

Zona divljine je široko područje gornjeg toka Neretve sa NP Sutjeska sa najvišim planinskim vrhom Maglić (2387 m/nv.) i kompletnom Zelengorom (2023 m/nv.) sa sedam planinskih jezera.

Nordijsko skijanje na Igmanu

Krov Bosne i Hercegovine je Neretva od Glavatičeva sa planinama Visočica (1967 m/nv.) sa čijeg vrha (Džamija)  je jedino moguć pogled na sve vrhove u Bosni i Hercegovini preko 2000 m n/v., Prenj (2123.), Čvrsnica (2228.), Velež (1969.), jedinstven u morfologiji i vegetaciji.

Centralne planine su Vranica-Vlašić koje su u sebi sjedinile odlike Alpa i zelenog gorja sa vrhovima Bitovnje (1.700 m/nv.), Pogorelice (1528 m/nv.), nešto oštrijim vrhovima Zec i Matorac (1950 m/nv.), Vranicom (2112 m/nv.) sa Prokoškim jezerom i prostrani masiv Vlašić (1943 m/nv.) sa ski centrom Babanovac.

Planine dobrog duha patuljka Perkmana

Planine rudarskog duha dobrog patuljka Perkmana su Ozren, Konjuh, Majevica koje čine nešto niže planine: Majevica (915 m/nv.), Konjuh (1328 m/nv.) i tuzlanski Ozren (884 m/nv.). Prirodna bogatstva sa posebnim mineralima, uslovila su da je to značajno rudarsko područje još iz ilirske prahistorije i rimskih vremena, o čemu svjedoče arheološki nalazi.

Planine Bosanskog zmaja u Bosanskoj krajini su veoma zanimljiva šumovita područja sa prašumom Lom na planini Klekovača (1961 m/nv.), planinama Šator (1872 m/nv.) sa glečerskim Šatorskim jezerom, Vitorog (1907 m/nv.), Cincar (2006 m/nv.), Dinara (1912 m/nv.)… Posebni dragulji ovih planina su doline rijeka Una/Sane, Plive/Vrbasa koji su refugijumi mnogih jedinstvenih biljnih i životinjskih vrsta, špilje, a uz NP Una tu su i zanimljiva memorijalna područja iz Drugog svjetskog rata kao NP Kozara, Titova pećina u Drvaru, Oštrelj…

Prašuma Lom na planini Klekovača

Sukobljavanja različitih vazdušnih masa sa juga od mora i hladnih sa sjevera uzrokuju česte promjene vremena i u zimskom periodu velike snježne padavine.

Planina, planinska klima, život u planini ili stalna posjeta planinama, svugdje su u svijetu sinonimi zdravlja i zdravog i dugovječnog života. U čemu je ta zdravstvena snaga planina, od čega se sastoji to trajno djelovanje njene prirodne moći: da u planine hrle i zdravi i bolesni, da planina formira zdrave, otporne ljude, prave gorštake ?

Po dr. Ljubi Mihiću, najvećem enciklopedisti naših planina, planina na čovjeka i njegovo zdravlje fiziološki djeluje sintezom većeg broja činilaca:

• geološkim sastavom tla i vodom, koji su važni za konstituciju i karakter;
• sastavnim dijelovima atmosfere, sadržajem kiseonika i smanjenjem pritiska, čistoćom vazduha (bez prašine, vlage i magle); obiljem sunca i svjetlosti, te naročitim sastavom svjetla;
• planinskom klimom, kao produktom svih meteoroloških elemenata.

Na bazi termo-mineralnih voda, ali i na ljekovitom blatu, razvila se velika specifična banjska ponuda, engleski «spa». Uz već poznate nazive za povećanje tjelesne i duhovne snage, kao što su «wellness», «benessere», «bien etre»,  ponude  vodenih parkova, mora i mediteranske klime, planinski prirodni ljekoviti činitelji su osnov za razvoj klimatsko-planinskih turističkih mjesta.

Babanovac na Vlašiću

U starom Pravilniku o proglašenju turističkih mjesta Kraljevine Jugoslavije iz 1936. godine, turistička mjesta su se dijelila na turistička mjesta primorskih klimatskih činilaca, planinskih klimatskih činilaca i banjskih/topličkih činilaca.

U svijetu se uočava trend da se  kategoriziraju činioci i značajke u rasponu od jedne do pet zvjezdica, radi održavanja dugoročne turističke kvalitete.

Veće količine ozona u vazduhu stvaraju opekline na plućima, slično kao što sunce stvara na koži. Ozon se u velikim količinama u najnižem sloju, pri zemlji, uglavnom smatra problemom. Umjesto nepromišljene promocije napr. Igmana kao mjesta sa najvećom koncentracijom ozona na svijetu, valja promovirati planinsku klimu kao produkt svih meteoroloških činilaca.

Detalj Babinog dola na Bjelašnici

Mještani pričaju: “Kad vrh Bjelašnice osvoji magla – eto kiše”.

Magla se javlja s proljeća i jeseni, kada je tišina u kotlinama i vazduh miruje. Ta magla zahvata visinu do 1.200 m.n/v. . Za to vrijeme u višim dijelovima vlada vedrina. U Sarajevu vjetrovi su najslabiji zimi kada su magle najveće. Povećana  jedinjenja nastala sagorijevanjem uglja, nafte i plina štetno djeluju na bronhitičare, astmatičare i djecu. U tim periodima neophodan je izlet u prirodu, gdje je vazduh čist i prijatan, a vrijeme sunčano bez magle.

Srednji godišnji broj dana sa maglom na Primorju i otocima je 2-4 dana u godini, a u bosanskim kotlinama od 100 do 150 dana. Period grijanja u Primorju je 130-150 dana, a u kontinentu 180-220 dana. Sa povećanjem nadmorske visine period grijanja je duži i može dostići i 250 dana.

Magla u planini

Na padinama planina oko sarajevske kotline temperatura u prosjeku opada 0,6 stepeni C na svakih 100 m. nadmorske visine, tako da je srednja godišnja temperatura na Butmiru 9,1º C, a na vrhu Bjelašnice 1,2º C. U stabilnim vremenskim periodima, kada je visok pritisak, dešava se obrnuta pojava, nazvana toplotna inverzija.

Tada se u kotlinama stvara “jezero” hladnog zraka (što je najčešće praćeno pojavom magle), dok na obodima planina preovladava vedro i sunčano vrijeme, pa je temperatura viša i za 2-4º C od temperature u kotlini. Ova pojava je moguća u toku cijele godine.

Kako je nepouzdan pojam “lijepo vrijeme” saznajemo pri inverzijskom vremenu. Dok većina ljudi živi u zamagljenim nizinama, oni malobrojni koji žive iznad granice inverzije uživaju u toplim sunčanim danima i čistom zraku usred zime.

Toplotna inverzija

Kada su u našem primorju  dnevne maksimalne temperature vazduha 40º C , a u Hercegovini do 46º C, za to vrijeme na planinama ovih regiona vrućine se ne osjećaju. Korištenje odmora na planinskoj visini u to vrijeme predstavlja pravo uživanje, a vazduh je vrijedan zlata. Ovakvi klimatski uslovi su omogućili osnivanje farme srebrenih  lisica, koje su se uzgajale na Mrazištu na Igmanu do pred II svjetski rat (farma lovočuvara Mozera).

Najniža temperatura na području BiH je zabilježena u januaru 1963. godine, na Mrazištu na Igmanu i iznosila je -43,5º C, a najviša u julu 1901. godine, u Mostaru i iznosila je +46,2º C.

Zora na vrhu Bjelašnice – foto Zijo Omerović

U Sarajevu je rekord u pogledu najviše temperature zabilježen u avgustu 1946. godine, i iznosio je +40º C. Na visini je veća  jakost Sunčeva svijetla zbog čistoće atmosfere i razrijeđenosti vazduha. Na visini od 1.000 m. i većim visinama nema prašine.

Teško je reći kada je pogodnije vrijeme za sunčanje na ovim planinama,  ljeti ili zimi.

Zaključak i preporuke

Globalno otopljavanje u slijedećim decenijama je izvjesno. Zimski centri  u svijetu locirani ispod 1.500 m.n.m. će u narednim godinama morati prestruktuirati svoju ponudu. Potrebno je reći da ruski solarni fizičari vjeruju da na globalne temperature više utiču promjene na Suncu, nego emisije plinova na zemlji. Bilo kako bilo Zemlja se ubrzano zagrijava, a Sunce suprotno ulazi u manje aktivnu fazu.

Da bi se krenulo u promociju planinske klime kao prirodnog resursa, potrebno je pribaviti stručnu ekspertizu Balneološkog instituta iz Zagreba ili neke druge evropske renomirane institucije za tu oblast. Nakon  dobivanja zvaničnog certifikata za vazdušne banje može se ići u ozbiljnu promociju planinskih lokaliteta.

Planski oblikovati turističko tržište planina Bosne i Hercegovine kroz poticanje organiziranih aktivnosti na otvorenom i hitno utvrđivanje i izgradnja dva, tri dvodnevna itinerera (jedno noćenje) svjetskog značaja na olimpijskim planinama oko Sarajeva.