Kako nas izvještavaju mediji Urbanistički plan Kantona Sarajevo naći će se pred zastupnicima Skupštine KS već u junu 2026. godine. Direktor Zavoda za planiranje g. Faruk Muharemović, dipl. ing. arh. je za medije izjavio da se najveća izmjena odnosi na Prvu transferzalu i to na dionicu između Historijskog i Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, što je tražila Vlada KS. Prijedlog je da se u narednih pet do deset godina uradi dodatna studija koja će pokazati opravdanost realizacije tog projekta.
“Stav Zavoda za planiranje razvoja KS, jeste da ta transferzala treba proći između dva muzeja. Dolazeći danas u emisiju na TVSA od Pofalića do studija(!?) putovao sam pola sata. Ukidanjem te rute stvaraju se još veće gužve, što potvrđuju naše analize, ali i analize kolega sa ETH instituta iz Ciriha” – izjavio je g. Faruk Muharemović!? Javnosti je ostalo nepoznato o kojim i čijim analizama je riječ, kada se već pominje jedan od najreferentnijih instituta svijeta.
Prije skoro pet decenija, u vremenu velikih devastacija kulturnog i prirodnog naslijeđa Bosne i Hercegovine, utvrđeno je da se naslijeđe devastira usljed nepromišljene eksploatacije prirodnih resursa i promjene namjene prostora i to najčešće zbog:
- Pogrešne namjene prostora – u prvom redu radi ekspanzije naselja, izgradnje stambenih objekata, dalekovoda, saobraćajnica i sl.;
- Zapuštanja određenih kulturnih i prirodnih objekata i područja;
- Eksploatatorskog odnosa prema kulturnom i prirodnom naslijeđu i predjelima;
- Narušavanjem kulturnog i prirodnog krajolika (neadekvatnom izgradnjom, otvaranjem površinskih kopova i općenito vandalskim odnosom prema pejzažnim vijednostima).
U to vrijeme u SR Hrvatskoj i SR Bosni i Hercegovini je postojao Institut tzv. preventivne zaštite tj. slanja obavjesti skupštinama opština, imaocu ili korisniku određenih vrijednosti da je pokrenut postupak za njegovo stavljanje pod zaštitu. Prostorni i urbanistički planovi ranije, a i danas, o ovakvim aktima najčešće nisu vodili računa. I to se sve dešavalo u SR BiH koja je u odnosu na susjede imala najmanji broj zaštićenih spomenika kulture.
Proglašavanje spomenika kulture i prostora okolo njega u bosanskohercegovačkoj praksi je katastrofalno zanemarivan za razliku od susjeda. BiH nakon agresivnog rata nema Komisiju za zaštitu prirodnog naslijeđa, pa je to još veća obaveza i odgovornost Komisije za nacionalne spomenike BiH da radikalno poveća zaštitni pojas okolo spomenika. Da je to tako pokazuju i nekadašnji žalosni podaci. Kako tada, tako i danas:
| Spomenici kulture | SR Bosna i Hercegovina | SR Hrvatska |
| Historijske cjeline | 4 | 420 |
| Hektara pod zaštitom okolo spomenika | 3 ha | 32.189 ha |
| Spomenici van cjelina | 481 | 2.495 |
Izvor: Inventar zaštićene graditeljske baštine, Savjet za čovjekovu sredinu i prostorno uređenje, 1977, SZS, knjiga II Pregleda stanja.
U tim sedamdesetim godinama donesen je i aktuelni Glavni urbanistički plan Sarajeva – GUP, kojim je predviđeno presijecanje Muzejskog kvarta Prvom transferzalom, što je ostalo do dan danas. Kao da se u proteklih pet decenija nije desilo ništa.
Uvoditi danas motorni saobraćaj sa istoka i sjevera Evrope, Prvom transferzalom, u samo historijsko područje Sarajeva je žalosna i suluda ideja. To danas jednostavno nije ni moguće izvesti kroz najveću kulturnu atrakciju KS i BiH, odnosno kroz područje nacionalnih spomenika kulture i prostor antropogenog resursa iznimne ambijentalne vrijednosti (Vilsonovog šetališta) koju je stvorio čovjek svojim umijećem, a da se ta spomenička baština radikalno ne devastira.
Jedna od prvih projektiranih parkovskih površina, krajem XIX stoljeća, u Bosni i Hercegovini, a nakon parka banje Iliđa sa Velikom alejom, je Vilsonovo šetalište koje danas uživa status evidentiranog dobra baštine pod nazivom “Aleja lipa”. Zbog iznimne vrijednosti antropogenog ambijentalnog naslijeđa Vilsonovog šetališta (djelo koje je stvorio čovjek) uveden je poseban režim zaštite.
Ideja saobraćajnog povezivanja desne strane Miljacke sa Zagrebačkom ulicom prosijecanjem Prve transferzale kroz Muzejski kvart – MQ Sarajevo i uništavanjem zelene površine između dva nacionalna spomenika kulture BiH, je odbijena na Centralnoj javnoj raspravi u Domu mladih na Skenderiji 16. 4. 2024. godine, kada se Zavod obavezao da pismeno odgovori na sve primjedbe i zaključcima sa javne rasprave u Muzeju historije BiH, 9. 5. 2024. godine
Ako svemu dodamo da su korištenjem zakonskog instituta javne rasprave građani Općine Novo Sarajevo, u mandatu načelnika Željka Komšića, svojevremeno u dva navrata plebiscitarno odbili prijedlog izgradnje Prve transferzale kroz navedeno područje, onda se svaka daljnja radnja ne može okarekterizirati kao pogrešna namjena prostora. Zašto?
Prvo – veoma je važno pomenuti, prema informacijama kojima raspolaže autor kolumne, da je dokumentacija o provedene dvije javne rasprave u Općini Novo Sarajevo u međuvremenu nestala. To govori da postoji vjerovatnoća da iza svega stoje neke druge skrivene namjere, a ne jednostavna želja unapređenja saobraćaja. Činjenica je takođe da se ne pominje slobodan prostor za Nultu transferzalu sa postojećim mostom Suade i Olge, a istovremeno se insistira na gradnji novog mosta stotinjak metara nizvodno.
Drugo – Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine je najstarija i još uvijek najveća institucija kulture u Jugoistočnoj Evropi. Zgrada Muzeja, djelo arhitekte Karla Paržika, je proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine koji mora da ima adekvatnu zaštitnu zonu.
Treće – prekoputa ZMBIH je Muzej historije Bosne i Hercegovine, remek djelo zagrebačke škole arhitekture XX stoljeća, arhitekata Šmidihena, Magaša i Horvata. Lebdeća kocka je proglašena takođe nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Objekat Muzeja historije BiH – Lebdeća kocka je upisan, uz jednu zgradu arh. Plečnika u Ljubljani i zgradu Muzeja savremene umjetnosti u Beogradu, djelo Ivana Antića i Ivanke Raspopović, u antologiju savremene arhitekture svijeta XX stoljeća. Objekat takođe mora da ima adekvatnu zaštitnu zonu.
Četvrto – ovih dana počinje izgradnja zgrade Muzeja savremene umjetnosti Ars Aevi po doniranom idejnom projektu jednog od najvećih arhitekata svijeta Renzo Piana. Glavni projekat je uradio njegov studio Building Workshop, a tehničku razradu glavnog projekta na osnovu Pianovih idejnih rješenja potpisuje sarajevski studio Non Stop. Projekat je zamišljen kao lebdeća staklena struktura okružena vodom i zelenilom koje će funkcionirati kao multimedijalni urbani trg i mjesto susreta umjetnosti i zajednice. Projekat je osmišljen da Sarajevo trajno pozicionira na mapu svjetskih kulturnih metropola.
Zavodu za planiranje Kantona Sarajevo je dobro poznata činjenica da se lokacija zgrade budućeg Muzeja savremene umjetnosti Ars Aevi dodiruje sa nacionalnim spomenicima kulture Bosne i Hercegovine ZMBIH i MHBIH. Poznata im je i činjenica da voda i zeleni multimedijalni trg može biti samo prostor između Miljacke i dva postojeća nacionalna spomenika kulture. Zavodu je takođe poznato da je postojeći donirani pješački most Ars Aevi zamišljen kao funkcionalni i simbolički ulaz u Muzejski kvart Sarajevo, u kojem se dodiruju navedeni objekti posebnog značaja. Napokon Zavodu za planiranje KS je dobro poznata i činjenica da je Zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa KS, evidentirao veliko dobro baštine nazvano Aleja lipa, kao oblikovana priroda nastala djelovanjem čovjeka.
Peto – za one koji to ne znaju Muzejski kvart Sarajevo je jedan od četiri Muzejska kvarta u Evropi uz Beč, Berlin i London. Svi drugi veliki muzejski kvartovi u Evropi su bivše kraljevske ili kneževske palate. Iz toga slijedi da se radi o kulturnoj atrakciji svjetskog značaja.
Šesto – Fondaciju Ars Aevi i zaštitu Kolekcije Ars Aevi uspostavili su Grad Sarajevo i Kanton Sarajevo kao projekat od strateškog interesa, a izgradnja zgrade Muzeja podržana je sredstvima EU u iznosu od 4,1 milion eura. Čitavu ideju snažno su podržale italijanske institucije kulture. Izgradnja zgrade Muzeja počinje ovih dana. Iz toga takođe slijedi da je zaštita investicije u projekat kompletiranja Muzejskog kvarta – MQ Sarajevo, obaveza Kantona Sarajevo, FBiH i Bosne i Hercegovine.
Sedmo – neprihvatljivo je da Zavod za planiranje KS gura Vladu KS i Skupštinu KS u krivično djelo u pokušaju sa umišljajem čija radnja započnje u narednih pet godina (čitaj slijedeće godine), izradom Studije koja će eventualno pokazati opravdanost izgradnje poluautoceste, za koji je već sada javnosti jasno da je štetna i neprihvatljiva.
Osmo – netačna je informacija Zavoda za planiranje KS da je EU standard između 6-7 m² zelenila po stanovniku urbanog područja. EU nalaže minimalan standard za urbano područje od 9 m² po stanovniku za urbano guste Mediteranske gradove, a minimalno 15 m² za urbana područja kontinentalne Evrope. Sarajevo odstupa uveliko od tog standarda jer se on odnosi samo na urbana, a ne urbana i ruralna područja općina. Urbana zona Kantona Sarajevo obuhvata samo 8% te teritorije na kojoj živi 89% stanovnika (420 hiljada stanovnika + veći broj od 60 hiljada stanovnika u Istočnom Sarajevu). U ruralnom području koje obuhvata 92% teritorije kantona evidentirano je popisom iz 2013. godine, oko 11% stanovnika. Uzimati u obzir kompletnu površinu općina napr. Stari Grad i Centar ili drugih općina, od Trebevića do Nahoreva, Bukovika i vodopada Skakavac i dijeliti je sa brojem stanovnika, nije EU standard za urbana područja, jer su to ruralna općinska područja. Metropole svijeta naprotiv reduciraju urbane saobraćajnice i pretvaraju ih u zelene površine.
Deveto – mnogi gradovi svijeta su dobri primjeri planiranja u postkarbonskom vremenu u kojem oni ne žele samo preživjeti već i napredovati u novom svijetu klimatske, energetske i bezbjedonosne neizvjesnosti. Neprihvatljiva domaća praksa je i evidentiranje velikih područja bespravne gradnje kao zelene površine. Upotreba automobila (čija su nepotpuna sagorijevanja uz evidentirana ložišta u domaćinstvima i devastiranu deponiju otpada najveći zagađivači zraka u Gradu Sarajevu) se radikalno smanjuju i ljudi traže druge vrste prijevoza. Gustoća naseljenosti je u porastu, transport prelazi sa cestovnog i zračnog na željeznički i brodski prijevoz…
Deseto – Kanton Sarajevo je prihvatanjem finansiranja institucija kulture Bosne i Hercegovine, ne ulazeći u njihova osnivačka prava, očekivanom izgradnjom zgrade Muzeja savremene umjetnosti Ars Aevi, obnovom i novom izgradnjom gradskog saobraćaja, probudio velike pozitivne emocije javnosti.
Zbog svega što je rečeno i onoga što ovaj put nije rečeno Skupština Kantona Sarajevo na sjednici u junu ne smije da prihvati prijedlog izrade dodatnih studija, već da odbaci i svaku pomisao o izgradnji Prve transferzale kroz Muzejski kvart – MQ Sarajevo, najveće kulturne atrakcije (uz nekropole stećaka) Kanotona Sarajevo i Bosne i Hercegovine.
Upoznajte svijet oko nas 